Projekat manjinske vlade je ponuđen osamdeset i jednom poslaniku, dakle i Demokratama i DF-u, kao najjačim subjektima tadašnje parlamentarne većine, ali oni u tome nisu vidjeli svoj politički interes. DPS je pružio podršku manjinskoj vladi i na tome se njihova uloga završava. Nijedan predstavnik te partije nije ušao u 43. Vladu Crne Gore. To je ono što smo obećali građanima i to smo ispunili, kazala je u intervjuu za „Dan“ predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

Ova funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP) ističe da je poznato da oni koji su bili protivnici DPS-a, a radi se o hiljadama građana, nisu mogli priviriti državnim institucijama.

– Vjerujem da je to vrijeme prošlo i da ćemo kao odgovorni ljudi pronaći način da zadovoljimo sve naše građane i da kreiramo ambijent u kojem će se razvijati privatni sektor, otvarati fabrike i mala i srednja preduzeća u kojima će građani moći da pronađu posao za sebe – navodi Đurović.

Prije više od deset dana zvanično ste izabrani za predsjednicu Skupštine. U sali, međutim, nijesu bili vaši nekadašnji partneri, Demokrate i DF. Šta ukoliko budu trajno bojkotovali parlament?

Žao mi je što koleginice i kolege iz Demokratske Crne Gore i Demokratskog fronta nisu imale       dovoljno demokratskog kapaciteta da prisustvuju sjednici na kojoj su izabrani predsjednica Skupštine i nova vlada. Mislim da to nije dobra poruka građanima koji nas plaćaju da budemo odgovorni i da zastupamo njihove interese u parlamentu. Takođe, naši evropski partneri od svih nas očekuju punu kooperativnost i spremnost na dijalog i kompromise kako bi se odblokirao proces evropskih integracija, koji je, nažalost, tokom mandata prethodne vlade zapao u ćorsokak.

Međutim, smatram izuzetno važnim što su poslanice i poslanici DF-a bili prisutni tokom nastavka prve sjednice proljećnjeg zasjedanja Skupštine i što su učestvovali u raspravi i glasanju o važnim ekonomskim zakonima koji se tiču poboljšanja životnog standarda građana. Pohvaljujem taj njihov čin i zahvaljujem im na doprinosu i otvorenosti za saradnju.

Vjerujem da će poslanice i poslanici Demokrata i DF-a u budućnosti pronaći snage da političke razlike kanališu na pravi način i da neće bojkotovati sjednice Skupštine. To bi bilo loše za demokratske procese u Crnoj Gori, naročito zato što nas čeka dosta posla na usvajanju zakonskih rješenja koja će ići u korist građana i za nastavak evropskih integracija Crne Gore.

Hoćete li pokušati da uspostavite bolju komunikaciju sa DF-om, koji je doskoro bio koalicioni partner SNP-a?

Socijalistička narodna partija Crne Gore je gotovo uvijek imala solidnu saradnju sa Demokratskim frontom i vjerujem da će tako biti i ubuduće. Politički život u Crnoj Gori je brz i dinamičan i ne može se očekivati da partije uvijek imaju isto mišljenje o svim pitanjima.

Sa DF-om smo nastupili u koaliciji na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine, kada smo ostvarili odličan rezultat. Smatram da smo tokom trajanja mandata prethodne vlade imali dobru saradnju i da smo radili na korist građana.

Iako trenutno postoje određene nesuglasice i nesporazumi, vjerujem da ćemo ih u budućnosti prevazići i da ćemo pronaći zajednički jezik i optimalan model saradnje. To dugujemo našim građanima.

Kao predsjednica Skupštine, nadam se da će DF u narednom periodu biti otvoren za dijalog i dogovore o važnim političkim pitanjima, i to unaprijed pozdravljam.

Kako komentarišete informaciju da će DPS-u biti ponuđeno 200 mjesta „po dubini“? Znamo da ste Vi član jedne od partija koja se godinama borila protiv režima Mila Đukanovića. S druge strane, iz nekih partija vas sada optužuju da produžavate politički život DPS-u.

SNP je nastao kao opštenarodni pokret građana koji su se okupili u borbi protiv politike DPS-a Mila Đukanovića i decenijama je bio njegov najveći politički oponent. Ne prihvatam optužbe da je SNP bilo kome produžio politički život, a ponajmanje DPS-u.

Od početka priče o manjinskoj vladi imali smo rezolutan stav da DPS ne može biti dio izvršne vlasti i tog principa smo se držali do kraja. Projekat manjinske vlade je ponuđen osamdeset i jednom poslaniku, dakle i Demokratama i DF-u, kao najjačim subjektima tadašnje parlamentarne većine, ali oni u tome nisu vidjeli svoj politički interes. DPS je pružio podršku manjinskoj Vladi i na tome se njihova uloga završava. Nijedan kadar te partije nije ušao u 43. Vladu Crne Gore. To je ono što smo obećali građanima i to smo ispunili.

Što se tiče informacije da će DPS dobiti mjesta „po dubini“, nemam ta saznanja i ne bih željela da komentarišem nešto u šta nisam upućena. Čula sam izjavu premijera Abazovića o toj temi i smatram da je ovo pitanje za njega.

Mišljenja sam da je najvažnije da u javnoj upravi budu zaposleni najbolji, bez obzira na partijsku pripadnost, i da svoje poslove obavljaju profesionalno, odgovorno i savjesno, vodeći računa o interesima građana.

Da li građani mogu da očekuju poboljšanje sada kada je izabrana nova vlada? Hoće li se građani konačno zapošljavati preko konkursa, a ne preko veze?

Sigurna sam da će građani brzo osjetiti poboljšanje životnog standarda i da će svjedočiti dobrim rezultatima novoizabrane vlade. To je nešto na čemu izvršna vlast mora predano da radi, a Skupština će u tom procesu pružiti svu potrebnu pomoć i podršku.

Što se tiče zapošljavanja, smatram da svi građani treba da imaju jednake šanse da dođu do posla i da pokažu šta znaju i umiju. Partijska zapošljavanja su naročito bila izražena tokom vladavine Demokratske partije socijalista i u tom trodecenijskom periodu Crna Gora je postala duboko politizovano društvo. Neće biti lako raskrstiti s tom praksom, ali smo dužni da omogućimo iste polazne pozicije svima.

Pritom, u obavezi smo da vodimo računa i o onima koji su decenijama bili potlačeni i bez mogućnosti za bilo kakvo zaposlenje. Poznato je da oni koji su bili protivnici DPS-a, a radi se o hiljadama građana, nisu mogli priviriti državnim institucijama. Vjerujem da je to vrijeme prošlo i da ćemo kao odgovorni ljudi pronaći način da zadovoljimo sve naše građane i da kreiramo ambijent u kojem će se razvijati privatni sektor, otvarati fabrike i mala i srednja preduzeća u kojima će građani moći da pronađu posao za sebe.

Kao predsjednica Skupštine, uvijek i na svakom mjestu ću insistirati na tome i truditi se da dam maksimalan doprinos unapređenju statusa naših građana.

Žene da se uključe u politički život

Ovo je drugi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma da je na čelo Skupštine Crne Gore izabrana žena. Da li je ovo, prema Vašem mišljenju, početak novog perioda u kojem će žene biti na odlučujućim političkim pozicijama makar onoliko koliko i muškarci?

Smatram da je moj izbor na funkciju predsjednice Skupštine Crne Gore svakako veliki iskorak u demokratskom sazrijevanju naše države i izgradnji rodno ravnopravnijeg društva. Prošlo je dvadeset godina otkad je Vesna Perović obavljala ovu izuzetnu važnu funkciju i mišljenja sam da će biti blagotvorno za ukupne društveno-političke procese u Crnoj Gori što se na čelu zakonodavne vlasti ponovo našla žena. Ipak, očekivanja su bila da će u novoj izvršnoj vlasti biti više žena, ali vjerujem da će u budućnosti Crna Gora i u tom pravcu napraviti značajnije pomake.

Od početka svog političkog djelovanja uvijek sam se trudila da ohrabrim i motivišem što više žena da se uključe u politički život i da svojim znanjem, trudom, radom i kompetencijama doprinesu unapređenju sveukupnog stanja u društvu. To sam radila sa pozicija menadzerke, predsjednice Skupštine opštine i potpredsjednice Opštine Herceg Novi, a naročito tokom svog poslaničkog mandata u Skupštini Crne Gore. Ponosna sam na svoje učešće u radu Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine i smatram da smo kao poslanice uradile velike stvari i da je to pravi forum koji doprinosi poboljšanju položaja naših sugrađanki.

Naravno, sa pozicije predsjednice Skupštine, u saradnji sa svim drugim institucijama u Crnoj Gori, trudiću se da još više osnažim žene i da im kroz lični primjer pokažem da su ravnopravne sa muškarcima i da sve poslove, pa i one najodgovornije, mogu da obavljaju jednako dobro kao i muškarci.

Ustavni sud da odluči je li pomjeranje izbora ustavno

Lokalni izbori su i zvanično odloženi za oktobar. Preporuka evropskih zvaničnika je objedinjavanje izbora, ali pravnici tvrde da je ovakvo pomjeranje problematično i da produžavanje mandata nije ustavno. Iz nevladinog sektora su ocijenili da je novim pokušajem odlaganja lokalnih izbora pređena „crvena linija“ i najavili inicijative Ustavnom sudu.

Predlog zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se omogućava objedinjavanje izbora u četrnaest opština, usvojen je u Skupštini, ali je predsjednik Đukanović vratio zakon na ponovno odlučivanje. Zakon je ponovo usvojen i, shodno Ustavu, predsjednik je bio u obavezi da ga potpiše.

U pravu ste kada kažete da je već godinama preporuka naših evropskih partnera da treba objediniti izbore kako bi se izbjegli stalni izborni procesi, političke tenzije i bespotrebno trošenje budzetskog novca. Na tom fonu je od početka bila i Socijalistička narodna partija. Kako ranije, tako i danas smatramo da lokalni izbori treba da se održavaju u istom danu upravo zbog gore pomenutih razloga i, za razliku od drugih političkih partija, svoj stav po tom pitanju nismo mijenjali od jednog do drugog izbornog ciklusa i zavisno od trenutnih političkih potreba.

Upoznata sam sa mišljenjem NVO koje smatraju da objedinjavanje izbora na ovakav način nije u skladu sa Ustavom i određenim zakonima. Svako ima pravo da podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i da preispita bilo koje zakonsko rješenje. Nemam ništa protiv toga i mišljenja sam da treba ostaviti nadležnim institucijama da rade svoj posao, a u ovom slučaju Ustavnom sudu da odluči da li je pomenuti zakon u suprotnosti sa najvišim pravnim aktom.

Ja, kao predsjednica Skupštine, i Socijalistička narodna partija poštovaćemo tu odluku kakva god ona bila.