Iako još nije određen datum parlamentarnih izbora, političke partije u Crnoj Gori su već krenule u predizbornu kampanju, kaže za Sputnjik analitičar Predrag Drecun nakon što su propali dogovori o formiranju nove vlade čiji je mandatar trebalo da bude Miodrag Lekić.

Sledeća dva mjeseca na političkoj sceni Crne Gore će, prognozira Drecun, biti veoma interesantna i dinamična, jer slijedi raspisivanje predsjedničkih izbora i dogovor oko održavanja vanrednih parlamentarnih.

– Biće veoma interesantno kako će pojedine partije, prije svega URA, objasniti biračima i građanima zašto nijesu podržale Vladu koju je trebalo da predloži Miodrag Lekić, jer vidimo da su već počela prepucavanja između DF-a i URA oko toga ko je kriv za to što su pregovori oko sastava vlade prekinuti već na prvom sastanku – ističe Drecun.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović će do 20. januara raspisati predsjedničke izbore, koji treba da se održe u aprilu, kada ističe četvorogodišnji predsjednički mandat Milu Đukanoviću.

Pošto su u tom mjesecu i dva Vakrsa, pravoslavni i katolički, jedino je nedjelja 2. aprila pogodna za organizovanje izbora. Ako stranke žele da se istovremeno održe i predsjednički i parlamentarni izbori, što su pojedine partije ovih dana i saopštile, tu odluku Skupština mora donijeti do kraja januara.

– Građani koji su 30. avgusta 2020. glasali za promjenu vlasti u Crnoj Gori su nezadovoljni kako su se partije, koje su činile vladu, prepucavale među sobom, umjesto da rade na demontiranju prethodnog sistema. Valja napomenuti da građani imaju svoju percepciju onoga što je vidljivo i transparentno na političkoj sceni, ali treba obratiti pažnju i na neke, po mnogima, možda i nelogične političke poteze pojedinih partija. Uvijek treba imati na umu da strani faktor ima jaku ulogu u formiranju vlasti u Crnoj Gori – smatra Drecun.

Država je, podsjeća on, prešla dalek put ka EU integracijama, Crna Gora je ušla u NATO, priznala Kosovo, članica je nekoliko regionalnih inicijativa…

– Sve to ograničava promjene u spoljnoj politici Crne Gore, svake vlade koja bude formirana. Crna Gora često donosi i odluke na svoju štetu, jer mora da poštuje sve ove integracije o kojima je potpisala ugovore – objašnjava politički analitičar.

On vjeruje da će naredni parlamentarni izbori ukazati na značajna političke promjene na crnogorskoj sceni, što su najavili i prethodni lokalni izbori, prvenstveno u Podgorici.

– Predstoje nam dva dinamična i interesantna mjeseca kada su politička dešavanja u pitanju. Nakon političkog prevrata 30. avgusta 2020, mi smo iz jedne socijalno-poreske reforme dobili Pokret „Evropa sad“ koji je na podgoričkim izborima dobio preko 20 odsto podrške, i ankete rađene nakon tih izbora ukazuju da taj politički pokret raste. U DPS-u su svjesni da nemaju koalicionog kapaciteta da uspostave saradnju sa partijama koje njima nijesu ideološki bliske. DPS-u rezultat od 49 odsto podrške ne znači ništa, više bi im značila podrška od 20 odsto birača, ali da mogu da imaju koalicioni kapacitet. Međunarodni faktor ne želi DPS sa ovim rukovodstvom, želi personalnu promjenu na čelu te partije, a od DF-a očekuju promjenu političkog sadržaja – kazao je Drecun.

On tvrdi da Pokret „Evropa sad“ amortizuje nezadovoljstvo građana načinom kako su partije koje učestvuju u vladi iskoristile svoju priliku.

Drecun tvrdi da će nezadovoljni birači, umjesto da se vrate DPS-u, podršku dati „Evropi sad“, a da će biti i apstinenata zbog razočarenja u poteze političkih aktera iz takozvane parlamentarne većine.

– Sada imamo situaciju da pojedine partije koje su u vladi žele da se zadrži politički status kvo jer su svjesne da nemaju podršku u biračkom tijelu, ali najveći politički faktori su svjesni da ovo stanje nije dugo održivo i oni žele izbore. Sada imamo tehničku vladu u kojoj su partije koje nemaju podršku birača, neke su iznad samog limita, većina ispod limita podrške, pokazuju ankete. Pred nama su dani i mjeseci političkog raspleta – zaključio je Drecun za Sputnjik.