Advokat Vladan Bojić kazao je da Skupština, na predlog Vlade ili poslanika, treba da konstatuje odlukom ili zaključkom da je ukaz o raspuštanju Skupštine apsolutno ništavan i bez pravnog dejstva. Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić kazao je da ne vidi pravni osnov da Skupština odlučuje o ukazu, te da ukoliko Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje o ukazu, onda niko nije. Pravnica Snežana Jonica istakla je da Skupština nema ovlašćenja to da uradi.

„Skupština može da se ponaša kao da taj akt ne postoji jer su oni ništavni, ne postoje. Dakle, Skupština na predlog Vlade ili poslanika treba da konstatuje jednom odlukom ili zaključkom što je u skladu sa Ustavom, da konstatuje da je ukaz ili odluka apsolutno ništavna i bez pravnog dejstva“, kazao je Bojić u emisiji „Okvir“. 

Predsjednik države je, kako je kazao, iskočio iz limitirajućih normi koje ograničavaju njegovu nadležnost, pa prema tome njegov ukaz i odluka nemaju nikakvo pravno dejstvo.

Ističe da je predsjednik postupio na nelegitiman način. 

„Predsjednik nije mogao da raspušti Skupštinu jer je to mogao nakon prvog predlaganja mandatara Krivokapića a da je od tada prošlo 700 a ne 90 dana“, tvrdi Bojić.

Blažić ne vidi pravni osnov da Skupština odlučuje o ukazu o raspuštanju Skupštine.

„Ne možemo dovesti u situaciju da Skupština vrši fukciju koju ni Ustavni sud nema niti bilo koji organ koji kontroliše parlament. Ako nije Ustavni sud, onda niko nije nadležan“, zaključio je Blažić.

Komentarišući da li je predsjednik imao pravo da raspušti Skupštinu, Blažić je kazao da može da pretpostavi da je predsjednik izostavio pravni osnov. 

Blažić je istakao da je potrebno razdvojiti ovlašćenje i pravni osnov prilikom raspuštanja Skupštine.

„Da bi koristili ovlašćenja raspuštanja Skupštine morate imati pravni osnov. Pravni osnov iz elaboracije predsjednika vidimo u dijelu što parlamentarna većina koje trebalo da preuzme funkciju mandatara nije u drugom roku završila posao. U tom smislu pretpostavljam da je predsjednik izostavio pravni osnov“, kazao je Blažić.

Kako je kazao, da bi se koristila ovlašćenja raspuštanja Skupštine mora postojati pravni osnov.

Jonica je istakla da smtra da je predsjednik imao pravo da raspušti Skupštinu.

„On je imao ustavno ovlašćenje koje mu daje član 92 Ustava. Konkretni pravni osnov nije imao imajući u vidu okolnosti koje su se dešavale jer 19. septembra kada je bio krajnji rok nije predložio madatara, ali naknadno mu je aktuelna većina obezbijedila taj pravni osnov da donošenjem kontroverznog Zakona o predsjedniku i uvođenjem niza normi u taj zakon i stvaranjem konkretnih situacija izvede ono što mu je nedostajalo. Dakle, ono što nije mogao da uradi nakon 19. septembra a to je da koristi pravo da raspušti Skupštinu nakon 90 dana jer nije imao čin predlaganja mandatara“, objašnjava Jonica.

Istakla je da je predsjednik izbjegao da da pravni osnov za raspuštanje Skupštine.

Blažić poručuje da živimo u vremenu nevladavine prava ili preciznije „pravnog nasilja“.

„Ja sam 2021. godine u septembru više puta predlagao da Vlada treba da raspušti Skupštinu. Dakle ako Skupština ne funkcioniše duže vremena Vlada ima ovlašćenja da raspušti Skupštinu. Ne može 40, 50 zakona da stoji godinama u kabinetima poslanika i predsjednice Skupštine, a da društveni odnosi nijesu uređeni. Taj razlog je apsulutno bio dovoljan“, kazao je on.