Kineski zvaničnici nalažu fabrikama uglja da dramatično povećaju proizvodnju. Evropska unija suočena je sa pobunom zbog svog ambicioznog Zelenog dogovora o klimi. Američki predsjednik Džo Bajden traži od zemalja OPEC-a da povjećaju proizvodnju nafte. Toliko o borbi protiv klimatske krize, kada energetska kriza ima prednost. A to nije moglo doći u krucijalnije vrijeme, prenosi CNN.

Za samo tri nedjelje, lideri i pregovarači sastaće se na međunarodnim razgovorima o klimi COP26 u škotskom gradu Glazgovu. Momentum se gradio za stavljanje krajnjeg datuma na korišćenje uglja i ubrzavanje globalnog prelaska sa fosilnih goriva koja mijenjaju klimu na obnoljive izvore energije prije nego što je kriza nastupila.

Međutim, žurba nazad ka fosilnim gorivima zabrinjava neke stručnjake da bi ovaj trenutak mogao usporiti tu tranziciju, posebno na postepenom ukidanju uglja, koji je sada bliži nego u bilo kom drugom trenutku u istoriji, prenosi CNN.

„Zabrinutost zbog kineskog nedostatka struje je u tome što se čini da jača argument interesa pro-uglja da se prelazak na obnovljive izvore energije dešava prebrzo“, rekla je Kristin Šearer, direktorka programa Globar enerdži monitor za ugalj koja prati upotrebu fosilnih goriva širom svijeta.

Kako se zima približava i globalna ekonomija se oporavlja od koronavirusa brže nego što se svijet pripremio, vlade su prisiljene da posegnu za izvorima energije koji su lako dostupni. Infrastruktura koja postoji za iskorišćavanje energije iz obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunca, jednostavno nije dovoljna za podmirivanje potražnje.

„Mnogi donosioci odluka su na neki način u panici zbog društvenog odgovora“, rekla je Lisa Fišer, vođa programa u evropskom istraživačkom centru za klimu E3G.

Bacanje više novaca na fosilna goriva nije rješenje, rekla je ona, a neka kratkoročna rješenja su u suprotnosti sa dugoročnim održivim ciljevima. Bolji odgovor bi bio „finansiranje sa turbopunjenjem“ za implementaciju programa obnovniljivih izvora energije i energetske efikasnosti, uključujući ukljanjanje infrastrukturnih projekata koje je kočila pandemija.

Postoji nekoliko razloga za energetski pad, osim oporavka od pandemije. Snaga iz obnovljivih izvora energija bila je ispod očekivanja u Velikoj Britaniji i kontitnentalnijoj Evropi, ljeto je bilo manje vjetrovito nego obično, pa je vjetrova nedovoljno. U Kini je manje padavina značilo i manje energije iz hidroelektrana u zemlji.

Povrh toga, Rusija je optužena da usporava isporuke gasa Evropi kako bi podstakla brži proces odobravanja njenog gasovoda Sjeverni tok 2 koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke. Gazprom je prošlog mjeseca porekao CNN-ove optužbe ali je u četvrtak potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak izričito rekao da će se cijene gasa ohladiti ako Berlin odobri projekat.

Kineske vlasti su mjesecima držale planine uglja uvezene iz Australije na dokovima, odbijajući da pokažu Australiji da je spremna da preuzme njen izvoz jer dvije zemlje nijesu u dobrim odnosima zbog poziva Kanbere na istragu o porijeklu koronavirusa.

To je samo dodatno povećalo nestašicu električne energije u zemlji. Kineski zvaničnici su rekli prošlog mjeseca kompanijama u industrijskim središtima zemlje da ograniče potrošnju energije kako bi smanjile potražnju za električnom energijom, izvijestili su državni mediji.

U nekim pokrajinama došlo je do nestanka struje u kućama zbog smanjenih zaliha. Međutim, kako kriza raste i globalna potražnja za kineskom robom raste, Peking je prešao na drugu stranu, rekavši rudarima da dodaju ogromnih 100 miliona tona u proizvodnju, izvijestili su državni mediji u četvrtak. Kina je već pojačala svoj ekonomski povratak na desetinama novih elektrana na ugalj, ali novije povećanje proizvodnje predstavlja problem za COP26 – Kina je tek počela da pokazuje znakove da je spreman da odigra ulogu u vezi datuma kojim bi trebalo da se okonča upotreba fosilnih goriva.

Kineski predsjednik Si Đinping najavio je prije samo dvije nedjelje da će njegova zemlja prestati da finansira projekte na ugalj u inostranstvu, čime je uklonjen najveći svjetski finansijski podržavalac fosilnih goriva na svijetu. Od tada se, međutim, našao pod pritiskom da učini više kako bi ugasio i upotrebu uglja kod kuće.

Kina je rekla da planira da poveća svoje emisije negdje prije 2030. godine, a da neutralnost po pitanju uglja postigne do 2060. godine, no zbog bujice fabrika uglja i povećane proizvodnje to je teško zamisliti.

Kina nije sama. Uoči krize, evropski lideri signaliziraju da je teško odustati od fosilnih goriva. Prošlog mjeseca, Velika Britanija je pokrenula staru fabriku uglja kako bi zadovoljila potrebe za električnom energijom. A neke zemlje u Evropskoj uniji razmatraju mogućnost da zadrže pogone za sagorijevanje uglja i nafte nakon datuma zatvaranja kako bi izbjegli slične prekide napajanja.

To je udarac za dobitke koje je Evropa prijavila prošle godine, kada su obnovljivi izvori energije po prvi put proizveli više električne energije od fosilnih goriva. U 2020. godini 38 odsto električne energije isporučeno je iz obnovljivih izvora energije u poređenju sa 37 odsto iz fosilnih goriva.

Takođe je izazvalo raskol u parlamentu EU, gdje je klimatsko raskršće jasno kao dan. Suočeni sa hitnom krizom neki lideri kažu da će zbog efikasnog kratkoročnog akcionog plana za suprotstavljanje ogromnim računima za potrošnju energije, Zeleni dogovor EU izgubiti podršku.

Mađarski premijer Viktor Orban vodi taj kamp, okrivljujući „birokrate u Briselu“ za stalno podizanje cijena energije dobijene iz fosilnih goriva. Kadri Simson, evropski komesar za energetiku, sa druge strane ističe da će Zeleni dogovor pružiti „jedno trajno rješenje evropskog energetskog izazova“, i da je odgovor više obnovljivih izvora energije i poboljšana energetska efikasnost.

U SAD-u se sprema kriza oko skoka cijena benzina, problem koji je vezan za širi energetski problem. Neke zemlje koje se bore da dobiju dovoljno prirodnog gasa okreću se nafti kako bi popunile prazninu u snabdijevanju električnom energijom. U avgustu je Bajden tražio od OPEC-a da poveća globalnu proizvodnju nafte nakon skoka cijena benzina jer bi povećanje ponude ublažilo cjene na pumpama.

Nije uspjelo jer je u ponjedjeljak rekao da će samo postepeno povećavati ponudu na tržištu. U svakom slučaju, Bajdenovi pozivi za dodatnom količinom nafte nijesu u skladu sa njegovom klimatskom agendom, koja uključuje jačanje tržišta električih vozila u zemlji.

Prema Međunarodnoj agenciji za energetiku, da bi se do 2050. godine dostigla nula – gdje je količina emitivanih gasova sa efektom staklene bašte nije veća od one koja se uklanja iz atmosfere – svijet mora da zaustavi povećavanje proizvodnje fosilnih goriva. Ali neki stručnjaci se nadaju da će lideri na COP26 izabrati teži ali korisniji put.

Izvor :Agencije