Foto:PV Informer-

Primjena EU mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koja je zvanično stupila na snagu 1. januara 2026. godine, direktno umanjuje izvozne prihode i profitabilnost Elektroprivrede Crne Gore (EPCG)

Iako kompanija uspijeva da održi pozitivan ukupan bilans, uvođenje ove „takse na ugljen-dioksid“ predstavlja najveći strukturni finansijski izazov za crnogorsku energetiku.

Kvartalni minus na izvozu: Za period januar–mart 2026. godine, EPCG je zbog primjene CBAM-a ostvarila 13 miliona eura manje prihoda nego što bi inkasirala da mehanizam ne postoji. Menadžment je akcionarima zvanično potvrdio da je vrijednost prodate struje u EU umanjena za ovaj iznos.

Potencijalni godišnji ceh: Prema zvaničnoj računici Ministarstva energetike i rudarstva, ako Crna Gora ne dobije odlaganje ili izuzeće, CBAM bi državu i EPCG mogao da košta do 190-191 milion eura godišnje.

Cijena po megavat-satu: Procjenjuje se da CBAM opterećuje izvoz električne energije iz Crne Gore sa čak 62 do 74 eura po MWh za energiju koja dolazi iz Termoelektrane (TE) Pljevlja.

Mehanizam uticaja: Kako CBAM „jede“ profit?

1. Gubitak italijanskog tržišta i niže marže: Ranije je izvoz struje podmorskim kablom za Italiju bio najprofitabilniji posao za EPCG. Međutim, pošto je CBAM taksa (oko 74 €/MWh) veća od cjenovne razlike između crnogorskog i italijanskog tržišta, izvoz u EU je izgubio konkurentnost. EPCG je primorana da struju preusmjerava na tržišta zemalja regiona koje nisu u EU, ali pošto regionalni kupci znaju za problem, oni obaraju cijenu za 20 do 70 eura po MWh u odnosu na evropske berze.
2. Problem domaće cijene CO₂: Crna Gora je imala nacionalni sistem gdje je EPCG u jednom dijelu godine plaćala domaću taksu na CO₂ od 24 eura po toni. S obzirom na to da se na evropskim berzama cijena CO₂ kreće između 70 i 80 eura po toni, ta razlika se direktno naplaćuje na granici EU, čime se profitna marža EPCG topi.
3. Kritična zavisnost od TE Pljevlja: Ugljen-intenzivna energija iz Pljevalja čini stub stabilnosti sistema. Kada TE Pljevlja ne radi, EPCG trpi ogromne gubitke zbog uvoza (tako je prošla godina završena sa minusom od 90 miliona eura jer TE nije radila 8 mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije). Kada radi, njena struja podliježe punom CBAM nametu pri izvozu podaci su Centra za istraživačko novinarstvo.

Zvanični stavovi i politički kontekst:

• Stav Vlade i Ministarstva: Ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, javno je ukazao da CBAM predstavlja ozbiljno upozorenje i dokaz da evropske integracije imaju konkretnu ekonomsku cijenu. Šahmanović poručuje da “račun energetske tranzicije ne smije pasti na građane” i da Crna Gora paralelno pregovara u Briselu i na nivou Energetske zajednice za odlaganje ili blaži prelazni period. Zvanični stav je da će TE Pljevlja morati da radi do 2041. godine radi očuvanja stabilnosti.

Stav EPCG: Iz menadžmenta poručuju da skuplja struja za domaća domaćinstva trenutno nije opcija, uprkos gubicima na izvozu. Rješenje vide u hitnom ubrzanju investicija u „zelene kilovate“ – očekuje se vjetroelektrana „Gvozd“, tri velike solarne elektrane i završetak dokumentacije za HE „Kruševo“ do kraja godine, kako bi se procenat „čiste“ struje za izvoz podigao.

Foto,Skupština CG(stop kadar):youtube.com

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović je u okviru učešća na desetoj sjednici poslaničke zelene grupe održane 11 septembra 2026.godine izjavio da Crna Gora ne bježi od svojih obaveza kad je u pitanju CO2. Crna Gora je u obavezi da primjenjuje EU Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM),skraćenicu za Carbon Border Adjustment Mechanism koju EPCG će od sad kao državno preduzeće sprovoditi na domaći način, tako što će u Eko fond morati da uplaćuje punu tržišnu cijenu, kao što je u sistemu Evropske unije i ETE.

Ne postoji više besplatnih CO2 kredita,pa je sad puna tržišna cijena plaćanja za CO2 ukupno 74 eura po mwh,što znači da će EPCG do kraja godine u EKO Fond uplatiti preko 70 miliona eura. Potrebno je kupcima iz EU da dokažemo da mi plaćamo fer cijenu Eko Fondu, kao da smo članica Evropske unije i da nam to bude garant da naši kupci iz EU neće morati da plaćaju dodatni CBAM kroz uvoz električne energije, a da ga oni ne moraju da plaćaju u Evropskoj uniji – smatra Đukanović.

Novac koji će na račun CBAM-a biti proslijeđen Eko Fondu dovodiće do mogućnosti ulaganja tog novca za izgradnju značajnih novih energetskih projekata.

Tržišna integracija i prihvatanje evropskih normativa su neminovnost. Crna Gora više nije izolovano energetsko ostrvo; domaća berza direktno preslikava evropske skokove i padove, što znači da kada struja u Budimpešti pređe 200 eura, pritisak se odmah osjeti i na domaćem veleprodajnom tržištu.

Cijene struje na berzi u januaru,februaru i martu iznosile su 120 eur/MWh,a EPCG je u tom periodu po toj trgovini postizala cijenu koja je 10-15% bolja nego na berzi. U četvrtom kvartalu cijena megavata električne energije na berzi je 200 eura. Ako se riješi ovo sa CBAM-om, EPCG će na berzi moći da prodaje struju po 220 eura.a ako se ne riješi prodavaće se po 180 eura, što je za 4 puta veća cijena nego za građane- naglasio je Đukanović.

Na Crnogorskoj berzi sada ima oko 30 registrovanih učesnika – prodavaca ili kupaca, iz Crne Gore, regiona, kao i iz Evropske unije. Berza električne energije je preduzeće čiji su osnivači i vlasnici Elektroprivreda, CGES i Opetarer tržišta električne energije, odnosno posredno je vlasnik država preko kompanija u svom većinskom vlasništvu.