EU se složila oko ambicioznog zakona koji će preoblikovati i ubuduće nadzirati onlajn svijet.

U subotu rano ujutru, nakon višesatnih pregovora, blok se složio oko širokih uslova Zakona o digitalnim uslugama (DSA) koji će primorati tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost za sadržaj koji se pojavljuje na njihovim platformama.

Nove obaveze uključuju brže uklanjanje nelegalnog sadržaja i robe, objašnjavanje korisnicima i istraživačima kako funkcionišu njihovi algoritmi i preduzimanje strožih mjera za širenje dezinformacija. Kompanije će se suočiti sa kaznama do šest odsto godišnjeg prometa zbog nepoštovanja propisa.

„DSA će unaprijediti pravila za sve onlajn usluge u EU“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u izjavi.

Margrete Vestager, evropska komesarka za konkurenciju koja je predvodila veći dio tehnološke regulative bloka, rekla je da će novi akt „pozvati platforme na odgovornost za rizike koje njihove usluge mogu predstavljati za građane i društvo u cjelini.

DSA ne treba miješati sa DMA ili Zakonom o digitalnim tržištima, koji je dogovoren u martu.

Oba akta utiču na svijet tehnologije, ali DMA se fokusira na stvaranje jednakih tržišnih uslova za sve tehnološke kompanije, dok se DSA bavi načinom na koji kompanije kontrolišu sadržaj na svojim platformama. DSA će stoga vjerovatno imati neposredniji uticaj na korisnike interneta.

Šta sve podrazumijeva novi zakon?

-Zabranjeno je ciljano oglašavanje zasnovano na religiji, seksualnoj orijentaciji ili etničkoj pripadnosti pojedinca. Ni maloljetne osobe ne mogu biti predmet ciljanog oglašavanja.

-Velike onlajn platforme, kao što je Facebook, moraće da učine rad svojih algoritama za preporuke (npr. koji se koriste za sortiranje sadržaja na News Feed-u ili predlaganje filmova i serija na Netflixu) transparentnim za korisnike.

-Korisnicima takođe treba omogućiti sistem preporuka koji nije zasnovan na profilisanju. U slučaju Instagrama, na primjer, to bi značilo hronološki feed (koji je nedavno uveden).

-Onlajn platforme će, uz jasno objašnjenje, uklanjati nezakonit sadržaj i obezbijediće korisnicima mogućnost žalbe.

-Najveće onlajn platforme biće u obavezi da obezbijede ključne podatke istraživačima kako bi „pružili bolji uvid u to kakvi sve rizici na mreži postoje“.

-Onlajn prodavnice moraće da čuvaju osnovne informacije o trgovcima na svojoj platformi kako bi pronašli pojedince koji prodaju ilegalnu robu ili usluge.

-„Tamni obrasci“ — zbunjujući ili obmanjujući korisnički interfejs dizajniran da usmjeri korisnike da donesu određene izbore — biće zabranjeni. EU kaže da bi, po pravilu, otkazivanje bilo koje pretplate trebalo da bude jednostavno kao i prijavljivanje za njiu.

-Velike platforme moraće takođe da uvedu nove strategije za suočavanje sa dezinformacijama tokom kriza (odredba inspirisana nedavnom invazijom na Ukrajinu).

DSA će, kao i DMA, praviti razliku između tehnoloških kompanija različitih veličina. Što je veća kompanija, biće veća i odgovornost.

Velike kompanije — one sa najmanje 45 miliona korisnika u EU, poput Mete i Gugla — suočiće se sa najvećom kontrolom. Ovi giganti već neko vrijeme lobiraju kako bi ublažili zahtjeve DSA, posebno one koji se odnose na ciljano oglašavanje i predaju podataka spoljnim istraživačima.

Iako se zakonodavstvo odnosi samo na građane EU, efekat ovih zakona će se sigurno osjetiti i u drugim djelovima svijeta.

Globalne tehnološke kompanije mogu odlučiti da je isplativije primijeniti jedinstvenu strategiju za sadržaj i uzeti relativno stroge propise EU kao mjerilo za sve. Dok su zakonodavci u SAD-u, koji teže da obuzdaju tehnološke gigante svojim sopstvenim propisima, počeli da traže inspiraciju u pravilima Evropske unije.

Izvor: nova.rs