“Radi se o radikalnom predlogu koji će, ukoliko se krene realizovati, neminovno uticati na krajnjeg potrošača. Poslaodavci će u slučaju ovakvog rasta zarada morati da traže izlaz u povećanju cijena. Smatram i da mora doći do povećanja trgovačkih marži i domaći proizvošači u tom slučaju moraju postati skupi jer će cijene po mojoj slobodnoj procjeni morati da rastu do 15 odsto”, kazao je za naš portal Milutin Đuranović, predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Crne Gore, komentarišući Vladin program „Euro model” koji bi prema najavama premijera Milojka Spajića trebalo da krene sa primjenom od januara naredne godine.

Ukoliko se ostvari plan Vlade o povećanju zarada, Đuranović smatra da će cijene maltene svih proizvoda u prodajnom lancu morati da idu gore, i to značajno.

“Moraće da poraste i cijena otkupa, što takođe diktira maloprodajnu cijenu. Konačna cijena biće zbir veleprodajne i maloprodajne cijene, rasta marži, rasta otkupa. Međutim, najveći problem će biti konkurentnost domaćih proizvoda. Kako zemlje iz okruženja čiji se proizvodi prodaju u našim trgovinama neće imati od januara ovaj problem, oni će svije cijene ostaviti na istom nivou a naše cijene će morati da rastu, onda je svakome jasno koliko ćemo biti konkurentni, odnosno nekonkurentni. A znamo da smo se i ra nije borili sa damping cijenama stranih proizvođači. Dakle radi se o ozbiljnom poremećaju i nadam se da ćemo uskoro inicirati pregovore sa predstavnicima Vlade kako bi razgovarali u najavljenom prigramu”, kazao je Đuranović.

Prema novom Vladinom programu „Euro model“, minimalna neto zarada zaposlenih na radnim mjestima s osnovnim i nižim obrazovanjem biće 1.000 eura. Zaposleni na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem od januara primaće 1.250 eura, dok će za zaposlene na radnim mjestima s visokim obrazovanjem plata biti 1.400 eura. Obuhvat programa je za više od 250.000 zaposlenih.

Prema najavi premijera spajića, penzije će se od januara usklađivati četiri puta godišnje, a u decembru ove godine svi penzioneri dobiće po 100 eura. Aprilske prosječne penzije će porasti preko 600 eura. Minimalna penzija će preći cifru od 500 eura.

Za ovo, prema riječlima profesora Vasilija Kostića, ne postoji fiskalni kapacitet, već naprotiv, postoji značajan manjak sredstava od oko 650 miliona ili povecanje poreza ili novo zaduzivanje. Naravno, smatra Kostić, kao opcija postoji i prodaja imovine.

“Rekao bih da se radi o nečemu čemu je bio uvod program “Evropa sad 2″. Naime, ekonomske zakonitosti, na koje smo ukazivali, prilikom uvođenja tadašnjeg programa: inflacija, rast uvoza, slabljenje konkurentnosti preduzeća zbog rasta troskova, pad proizvodnje, rast deficita…su se obistinile i, kao sto je očigledno, obezvrijedile efekte programa uz posljedice koje su ostale, a objektivizuju se i padu standarda gradjana (lošije se zivi nego prije programa) i stalno prisutnoj relativno visokoj inflaciji. Buduci da to nije povoljna situacija za vlast u predvečerje novih izbora, trebalo je promijeniti stvari (makar prividno na bolje) ali ne bilo kako. Trenutni podaci su diktirali nivo promjene. Postojeće minimalne zarade su nominalno tolike da je promjena na vise morala biti dramaticna ako je zeljela biti privlačna. Otuda tako visoko povecćnje minimalne zarade koja su nominalno izruzetno visoke, a realno vrijede daleko manje pogledajte CPI – indeks potočačkih cijena), ali ipak skoro pa nepodnočljive za privredu.”, kazao je Kostić.

On smatra da se radi o iznuđenom rješenju kako navodi prethodno pogrešne politike koja se nastavlja u jos lošijem obliku nego ranije sa vrlo neizvjesnim posljedicama.

“Riječ je o modelu koji suprotno ekonomskoj teoriji i dalje povećava zarade-potrošnju bez uporišta u rastu produktivnosti odnosno bez rasta novostvorene vrijednosti – a na racun “ekonomske osnove”. Na to jasno upućuju postojeci deficiti koji ce ovi programom biti znatno povećani. Riječ je o deficitarnom finansiranju koje neminovno mora zavrsiti u rastu poreza ili novom zaduživanju. U najkraćem, građani ce ovim programom dobiti veće zarade koje ce u relatino kratkom periodu zbog sada veće inflacije ponovo biti obezvrijeđene, ali će zato ( kao idanas) posljedice ostati pa će gradjani kroz veće poreze to sve godinama vraćati”, smatra Kostić.

Neminovan rast cijena proizvoda i usluga

Kao i Đuranović i profesor Kostić je jasan – ako se program realizuje na način kako je najvaljen, rast cijena proizvoda i usluga je neminovan.

“Nijesmo mi ekonomija EU već mala ekonomija sa bitno drugačijom dinamikom. Dinamika malih sistema je razlicita od dinamike velikih pa ono sto važi za jedne ne važi i za druge. ECB vec podiže kamatne stopa kao branu najavi inflacije što govori da ćemo se sresti i sa inflacionim pritiscima izvana, što će našu situciju ciniti daleko kompleksnijom. Ne sumnjam da će se tada za inflaciju reci kako je genrisan spolja a ne iznutra, kao što govore danas”, kaže kostič i dodaje

Koentarišući odluku Vlade da najavljeni program realizuje početkom naredne godine bez komunikacije sa socijalnim parnerima, Kostić navodi da vlast, reklo bi se po postupcima, ne razumije da ona u osnovi zavisi od poslodavca, odnosno privrede.

“Ukoliko poslodavcima odnosno privredi nije dobro ne moše ni niima biti. No, ipak siguram sam da su svjesni toga, ali im je preči kratkoročni politicki interes pa stoga i predlažu rješenja koja su često protiv interesa privrede. Za sada nema dovoljno podataka o tome kako će se sve ovo odraziti na poslodavce, ali bi se moglo pretpostaviti na bazi rasta minimalne zarade od oko 60%, da će to biti ogroman kamen o vratu privrede za koji se osnovano postavlja pitanje: ko će moci da ga iznese a da pri tome ne povecć cijene i ne otpusti određen broj zaposlenih. No, kazem, jos cemo vidjeti, a za posljedice programa se zna: njih uvijek snose građani kroz način života koji vode odnosno kroz nivo njihovog zivotnog standarda”, navodi naš sagovornik.

Povećanje poreza je tek stidljiva najava – glavno će tek uslijediti

Na pitanje da prokomntariše činjenicu da će doprinosi za penzijsko osiguranje od januara će iznositi nula odsto, pa će se za taj iznos bruto zarade (sada 10 odsto) povećati neto iznos koji prima zaposleni i činjenicu da se ukida srednja stopa poreza na dobit od 12 odsto, koja je važila na iznose od 100.000 do million i po, pa će se ti iznosi oporezovati po većoj stopi od 15 odsto, profesor Kostić kaže da ovi podaci predstavljaju operacionalizaciju programa u dijelu kakvog takvog obezbjeđivanja stedstava za finansiranje programa.

“U prvom planu nije, kao što u sotalom nije ni kod samog programa, promišljanje posljedica preduzetih mjera već, pošto po to, obezbjedšvanje sredstava za finansiranje programa. Uz to potvrđuje se i pretpostavka da će porezi rasti i da će se realokacija poreza obaviti gdje god se može kako bi se namakli poreski prihodi ali s razlikom što je to samo stidljiva najava- glavno ce tek uslšjediti”, zaključuje naš sagovornik.