Najveće bojazni zbog gubitka blagostanja i kakva će biti njihova budućnost poslije napada Rusije na Ukrajinu, inflacije i energetske krize u Evropskoj uniji imaju Česi, pošto prema novoj anketi Eurobarometra čak 71 odsto Čeha vejruje da će se stanje i naredne godine samo pogoršavati.

Mračne budućnosti, za Česima se plaše najčešće još i Njemci, 64 odsto dok je prosjek za cijelu Evropsku uniju manje od 50 odsto pesimista.

„Ljudi shvataju da smo zbog poskupljenja energije i inflacije u ozbiljnim teškoćama. Istovremeno su ubijeđeni da vlada nije dovoljno kompetentna da izađe na kraj sa teškoćama. Logično je da rastu bojazni gdje to sve može da završi“, kazao je o rezultatima ankete Jan Hartl iz češke agencije za istraživanje javnog mnjenja STEM portalu Seznamzpravy.cz.

Hartl je dodao da, iako se za sada ne dešava ništa, Česi se plaše da će ostati bez blagostanja do koga su došli posljednjih decenija dok u mirnim vremenima spadaju u zadovoljnije narode sa više od pola anketiranih koji stanje svoje porodice i u zemlji ocjenjuju kao dobro.

Prije pandemije Česi su spadali u narode koji u EU gledaju sa najviše optimizma u budućnost, u pandemiji kada se pokazalo da vlada tadašnjeg premijera Andreja Babiša ne zna kojim mjerama da sa kovidom izađe na kraj Česi su postali najveći pesimisti i vladi je vjerovalo svega 19 odsto građana, da bi se optimizam vratio sa promjenom vlade i jenjavanjem pandemije, sve do napada Rusije na Ukrajinu krajem februara.

Anketa Eurobarometra rađena je u julu i avgustu prije nego što je češka vlada saopštila da će dotirati struju i gas domaćinstvima a zatim donijela odluku da postavi gornju granicu cijena za energente za domaćinstva i manja i srednja preduzeća, dok će velikim preduzećima dotirati dio dobiti izgubljene zbog visokih cijena energija.

Ta odluka vlade premijera Petra Fijale da Česi neće ostati prepušteni sami sebi u krizi prorijedila je i redove demonstranata koje je na ulice izvela šarolika inicijativa ekstremista, desničarskih i ljevičarskih, antivakcinaša i drugih antisistemskih pokreta koji traže rušenje vlade, istupanje iz EU, NATO, Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije, a okretanje spoljne politike prema Rusiji jer vjeruju da bi im Moskva odmah isporučila jeftin gas po cijenama prije krize.

Dok je početkom septembra, prije odluke o postavljanju granica za cijene i kompenzacijama preduzećima antisistemska koalicija na demonstracije nazvane „Češka na prvom mjestu“ uspjela da izvede na Vaclavski trg u Pragu oko 70.000 ljudi, naredne demonstracije poslije saopštene odluke imale su upola manje učešće a sindikati su u subotu na svoje demonstracije protiv poskupljenja i za veće plate uspjele da okupe tek nekoliko hiljada demonstranata.

„Udio Čeha koji se kreću u antisitemskim mehurima ne prelazi kao u drugim zemljama 20 do 30 odsto odrasle populacije“, kazao je sociolog Hartl.