Dugogodišnji profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, reditelj, nekadašnji ministar kulture i ambasador Crne Gore u Srbiji, Branislav Mićunović, potpisao je u julu 2013. godine sa Vladom ugovor o otkupu stana od 75 kvadrata na ekskluzivnoj lokaciji u podgoričkom Siti kvartu, koji je dobio za 10 hiljada i 978 eura, piše portal Libertaspress.

U godini kada je sa državom ugovorio otkup nekretnine po povoljnim uslovima, Mićunović, koji je tada bio ministar kulture, već je bio vlasnik četvoroiposobnog stana od 187 kvadrata u podgoričkoj Vektri.

Međutim, tadašnja Vlada sa Milom Đukanovićem na čelu, odlučila je da čelniku resora kulture omogući da prvo zakupi, a potom, po povoljnim uslovima, i otkupi nekretninu od 75 kvadrata, a sve u cilju, piše u ugovoru u koji je Libertas imao uvid, trajnog obezbjeđivanja radnog prostora za umjetničko stvaralaštvo.Zgrada u Siti kvartu u kojoj je Mićunovićev radni prostor za umjetničko stvaralaštvo Foto: Libertaspress/Savo Prelević

Da li je i šta umjetnički stvorio u svom novom ateljeu u višespratnici u Siti kvartu, Libertas nije uspio da sazna od Mićunovića, jer nije odgovarao na pozove, ni na poruke.

Nije saznao ni detalje kako je država došla do cijene od 146,37 eura po jednom kvadratnom metru nekretnine u ekskluzivnom podgoričkom naselju.

Za isti toliki stan na istoj lokaciji, sudeći po cjenovniku agencija za nekretnine koje je Libertas kontaktirao, bivši crnogorski diplomata danas bi morao da izdvoji minimum 13 puta više novca.

U nekim agencijama su za 75 kvadrata u Siti kvartu tražili čak 191.000 eura, što je 180 hiljada više u odnosu na cijenu po kojoj je Mićunović otkupio nekretninu od države.

Za razliku od Mićunovićevog komšije u “radnom prostoru za umjetničko stvaralaštvo” i kolege sa cetinjskog fakulteta, glumca i, takođe, bivšeg ministra kulture, Branimira Popovića, koji je stan iste kvadrature u istoj zgradi od države otkupio za ukupno 14.247,68 eura, koje je otplatio u 120 rata, bivši ambasador je sa Vladom ugovorio jednokratno plaćanje ateljea u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora.

Shodno tom ugovoru, Mićunović je nepuno 11 hiljada eura za stan od 75 kvadrata trebalo da plati najkasnije do 12. jula 2015. godine. Međutim, to se nije dogodilo.

“S obzirom na to da na strani kupca još nijesu stvorene pretpostavke za ispunjenje njegove obaveze u cjelosti, a imajući u vidu i dalje prisutnu želju obje ugovorne strane da se zaključeni pravni posao realizuje, ugovorne strane su postigle novu saglasnost… i kupac se obavezuje da otkupnu cijenu od 10.978 eura isplati jednokratno najkasnije do 1. januara 2017. godine”, glasi aneks ugovora koji je Vlada sa Mićunovićem potpisala krajem jula 2015.

Mićunović je tada bio ambasador Crne Gore u Srbiji.

Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) za tu godinu je prijavio ukupno 11.545,16 eura svojih i mjesečnih prihoda supruge Radmile Vojvodić.

Samo njegova mjesečna zarada, koju je dobijao kao ambasador u Srbiji, profesor na Univerzitetu Crne Gore i kao istaknuti kulturni stvaralac, piše u izvještaju ASK-a, iznosila je ukupno 4,083,03 eura, skoro upola manje od vrijednosti stana koju je trebalo da izmiri državi.

Sudeći po prijavljenoj imovini Agenciji za sprečavanje korupcije, Mićunović nije poštovao ni novi rok za jednokratnu uplatu za otkupljeni stan u Siti kvartu, koji je glasio na januar 2017, jer je tek 2018. godine prijavio da je postao njegov vlasnik.

Stijepović: Sve radili po zakonu

Slavoljub Stijepović, aktuelni savjetnik predsjednika države Mila Đukanovića i bivši prvi čovjek Komisije za stambena pitanja, koja je u zakup davala stanove bivšim funkcionerima, rekao je ranije Libertasu da je sve rađeno u skladu sa zakonima i procedurom, što su, kazao je on, utvrdili i nadležni državni organi.

Komisija na čijem je čelu bio, naveo je Stijepović tada, radila je shodno legislativi u toj oblasti.

Nije odgovorio na pitanje Libertasa ko je, osim njega, činio tadašnju Komisiju za stambena pitanja.

“Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore se osniva odlukom Vlade, a čine je predstavnici Vlade, Skupštine, predsjednika Crne Gore i Vrhovnog suda. Kako se mijenjao sastav i mandat Vlade, tako se i mijenjao i personalni sastav komisije zavisno od toga koga su predstavnici subjekata koji čine komisiju delegirali za članstvo”, glasi odgovor Stijepovića na pitanje o sastavu komisije čiji je bio predsjednik.

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore jednoglasno je 22. decembra prošle godine odlučio da predloži crnogorskom parlamentu da odobri krivično gonjenje poslanika DPS-a, Predraga Boškovića, Dragice Sekulić i Suzane Pribilović, i njihovih kolega iz Socijaldemokrata, Ivana Brajovića i Damira Šehovića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera.

Skidanje imuniteta poslanicima zatražilo je Specijalno državno tužilaštvo, nakon što je formiralo predmet po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra.

Osim poslanika, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera, Specijalno tužilaštvo sumnjiči i Budimira Šegrta, Sanju Vlahović, Suada Numanovića, Dražena Miličkovića, Osmana Nurkovića, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Poslanici su tada odbacili sumnje SDT-a, navodeći da su radili po zakonu i u skladu sa zaključcima Vlade. Smatraju da je riječ o politički motivisanom procesu.