Zbog dijabetesa tokom 2022. ljekarima se za pomoć obratilo 27.761 osoba, najsvježiji su podaci kojima raspolaže Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), a koji su dostavljeni portalu Dnevno.me. Kako su nam kazali, Registar šećerne bolesti funkcioniše od 2013. a ukupna analiza podataka o obolijevanju od dijabetesa u Crnoj Gori do pandemije koronavirusa biće realizovana tek naredne godine.

Registru šećerne bolesti od 2013. do 2022. dostavljeno 25.356 prijava o obolijevanju od dijabetesa

Prema podacima IJZ, zdravstvenu pomoć zbog dijabetesa je u 2013. godini ostvarilo 22.409 osoba, dok je taj podatak za 2022. znatno veći – 27.761.

“Trenutni podatak o obuhvatu pacijenata oboljelih od dijabetesa u Registru šećerne bolesti zaključno sa 2022. je oko 92 odsto (25.356 od 27.761)”, kazali su nam iz IJZ.

Prema prijavama ljekara, 90 odsto oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori ima dijabetes tipa 2, dok od tipa 1 boluje oko osam odsto dijabetičara. Osim toga, analize podataka iz prijava Registra skreću pažnju da 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu težinu, dok je 40 odsto fizički neaktivno.

Komplikacije dijabetesa ima oko devet odsto oboljelih, u trenutku kad im dijabetes bude otkriven.

Nažalost, kako navode, negativne navike i tradicije u društvu koje utiču na zdravlje i dalje ostaju duboko ukorijenjene u našem društvu.

Oboljeli često prije otkrivanja bolesti dožive srčani ili moždani udar, otkazivanje bubrega…

Iz IJZ podsjećaju da je dijabetes poremećaj metabolizma šećera, koji nastaje sadejstvom naslijeđenih gena, faktora spoljašnje sredine i samog načina života.

Kako navode, veoma često oboljeli od dijabetesa prije nego što im  bolest bude otkrivena dožive komplikacije neregulisane hiperglikemije- dijabetesa: srčani ili moždani udar, primjete slabljenje vida ili dožive otkazivanje bubrega…

“Postavljanje dijagnoze dijabetesa i tipa bolesti može trajati i više mjeseci od trenutka kad se posumnja na bolest. Često dijagnoza dijabetesa tipa 2 postaje očigledna tek poslije više od pet godina”, saopštili su nam iz IJZ.

Nedijagnostikovan dijabetes u Crnoj Gori ima između 35 i 44 odsto odraslih

Kako su iz IJZ kazali za portal Dnevno, prema procjenama Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) nedijagnostikovan dijabetes u svijetu ima polovina odraslih oboljelih starosti između 20-79 godina.

Što se tiče podataka za Crnu Goru, procjene IDF u 2021. su bile da nedijagnostikovan dijabetes ima između 35 i 44 odsto odraslih oboljelih osoba.

Kako navode, od prošlog vijeka bilježi se trend rasta obolijevanja od dijabetesa u svijetu, koji se nastavio i poslije 2000. sa projekcijom daljeg rasta broja oboljelih, i u narednim decenijama (procjene IDF-2021.).

Analiza o obolijevanju do pandemije biće realizovana naredne godine

Registar šećerne bolesti, podsjećaju iz IJZ, funkcioniše od 2013.

Objašnjavaju i da su analize o karakteristikama obolijevanja za razvoj zdravstvenih strategija, planova i programa retrogradne, u prosjeku do pet godina unazad.

„ Analiza o obolijevanju od dijabetesa za 2013. je realizovana u 2017, analiza za 2014.  realizovana je u 2019,  za 2015.  analiza je realizovana u periodu trajanja COVID-19: mart 2020. – jun 2022”, preciziraju iz IJZ. 

Kako su najavili, ukupna analiza podataka o obolijevanju od dijabetesa iz prijava Registra šećerne bolesti do pandemije biće realizovana naredne godine.

Izvjestan rast oboljelih, dijabetes izazov cjelokupnog crnogorskog društva

Kako su portalu Dnevno saopštili iz IJZ, pandemija COVID-19 je imala značajan uticaj na obolijevanje od dijabetesa.

“Analiza urađena u narednom periodu uz prikupljanje podataka o obolijevanju od dijabetesa kroz dosadašnji pasivni način i uvođenjem aktivnog nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika unaprijediće obuhvat i obradu podataka za analizu i planove zdravstvene zaštite oboljelih od dijabetesa”, dodaju oni.

Kako zaključuju, suočeni sa izvijesnošću rasta oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori i daljim zanemarivanjem činjenice da je moguće smanjiti obolijevanje od dijabetes tipa 2 za 80 odsto uspješnim održavanjem preporučene tjelesne težine, svakodnevnim fizičkim ativnostima, smanjenjem soli, šećera i masnoća u ishrani koja je količinski umjerena, dijabetes ostaje izazov cjelokupnog crnogorskog društva.