Javni dug Crne Gore porašće u naredne dvije godine, a Programom ekonomskih reformi, koji je predstavljen na jučerašnjoj sjednici Vlade, date su dvije projekcije – jedna prikazuje optimističniji, a druga pesimističniji scenario.

Pritom, u odnosu na drugu polovinu 2023, javni dug Crne Gore mogao bi do 2026. narasti nešto manje od 400 miliona eura prema osnovnom scenariju, ali i gotovo 1,7 milijardi prema scenariju nižeg ekonomskog rasta.

No, prije predstavljanja samih brojki, treba istaći kako javni dug neće rasti zbog finansiranja tekuće potrošnje. Naime, Programom je precizirano da nova zaduženja mogu biti korišćena isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i za otplatu i refinansiranje postojećih dugova.

U strukturi javnog duga s kraja septembra prošle godine, dominantan dio činio je spoljni dug, i to 3,59 milijardi eura. Domaći dug iznosio je 393,2 miliona, a dug lokalnih uprava 70,6 miliona. Sve zajedno davalo je zbir od 4,057 milijardi eura.

Osnovni scenario predviđa kako će javni dug 2026. godine biti u ravni od 4,744 milijarde eura. Prema toj projekciji, očekuje se kako će tada spoljni dug biti u ravni od 4,43 milijarde.

No, do tada se očekuje ekonomski rast i na ostalim poljima, pa bi javni dug 2026. u odnosu na BDP trebalo da bude niži nego danas. Sada je on, naime, u ravni od 62,24 odsto, a za dvije godine trebalo bi da bude na nivou od 60,96 procenata.

Sa druge strane, postoji i manje optimističan scenario, prema kojem bi 2026. javni dug iznosio 5,720 milijardi eura. Ta brojka izračunata je uz scenario nižeg ekonomskog rasta.