Prema poslednjim proračunima o emisijama gasova sa efektom staklene bašte, Crna Gora ima mogućnost da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte i do 45 odsto, saopšteno je danas Portalu RTCG iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u reakciji na jučerašnji govor predsjednika Mila Đukanovića na Konferenciji o klimatskim promjenama COP 27.

Đukanović je juče u Šarm el Šeiku u Egiptu izjavio da će Crna Gora, i pored malog učešća u globalnoj emisiji štetnih gasova, nastaviti da preduzima sve neophodne korake u cilju poštovanja međunarodnih obaveza.

On je na Implementacionom samitu o klimi u COP-a kazao da posljednji proračuni upućuju na potencijalno dalje smanjenje nivoa emisija od 45 odsto.

“Ambicija smanjenja nivoa emisija do 45 odsto temelji se na preduzimanju niza mjera ublažavanja koje treba da u njihovoj ukupnosti doprinesu smanjenju nivoa emisija”, navode iz Ministarstva.

Pojašnjavaju da emisije gasova sa efektom staklene baste Crne Gore na globalnom nivou iznose 0,009 odsto, ali da pored ovako malog učešća u globalnoj emisiji, naša zemlja nastavlja da preduzima sve neophodne korake u cilju poštovanja međunarodnih obaveza.

“Revizijom Nacionalno utvrđenog doprinosa 2021. godine, Crna Gora je kao ciljnu vrijednost postavila smanjenje emisija od 35 odsto do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. Ova projekcija ne uključuje sektore šumarstva i poljoprivrede koji su ujedno najveci ponori CO2 emisija”, ističe se u saopštenju.

Dodaju da su otpočete aktivnosti na reviziji Nacionalno utvrđenog doprinosa, kao i da je izrađena mapa puta za praćenje Nacionalno utvrđenog doprinosa kao i Akcioni plan.

“Energetski sektor je najveći izvor emisija u Crnoj Gori. Nacionalnim i strateškim dokumentima planirane mjere u oblasti energetike koje treba da doprinesu smanjenju GHG emisija su: ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, nove obnovljive elektrane, centralno grijanje u Pljevljima, izrada i sprovođenje regulatornog okvira za energetsku efikasnost u zgradama, veća energetska efikasnost u javnim zgradama, finansijski podsticaji za građane/privatna domaćinstva za investicije u energetsku efikasnost, energetsko označavanje i zahtjevi ekodizajna za proizvode koji koriste energiju, utvrđivanje i sprovođenje kriterijuma energetske efikasnosti kod javnih tendera, sprovođenje mjera energetske efikasnosti u javnim opštinskim preduzećima, razvoj mreže za prenos i distribuciju energije i smanjenje gubitaka, remont malih hidro-elektrana i povećanje njihove enrgetske efikasnosti i elektrifikacija saobraćaja”, zaključuju u saopštenju.

Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Net smatra da 45 odsto smanjenja emisija nije baš toliko ambiciozan cilj.

“Nije ambiciozan, s obzirom na postojeće programe EU koji već u ovoj fazi podrazumijevaju smanjenje emisija za 55 odsto odnosu na 2030. godinu”, kazala je Kovačević za Portal RTCG.

Ona naglašava da izjava predsjednika Đukanovića na COP- u nilje utemeljena u postojećim planovima i procesima Vlade Crne Gore.

“Imamo već dvogodišnji prekršajni postupak koji se vodi pred Ministarskim savjetom Energetske zajednice. Umjesto da se pozabavimo ovim pitanjem, Crna Gora sve više odvaja za ekspolataciju uglja. Imamo nove rudokope koji se otvaraju- Mataruge i Glisnica u Pljevljima, planiramo povećanje izvoza uglja čak i prema planovima za četiri do 10 puta u narednim godinama. Tu je problem i izgradnja primarnog toplovoda iz Termoelektrane Pljevlja, koji će primorati građane Pljevalja da izdvajaju za priključenje na ovaj prljavi izvor energije, a koji će nas skupo koštati u narednom periodu sa porastom cijene na međunarodnom tržištu”, ukazuje Kovačević.

Predlaže da je za dostizanje željenog cilja o smanjenju do 45 odsto emisija neophodno da se kroz listu prioritetnih projekata za fianansiranje isključe investicije u fosilne izvore energije.

“Ovo se prije svega odnosi na gasne elektrane i toplane. Crna Gora ne može da ulaže u takve projekte. To su velika ulaganja. Ne treba nam nova energetska zavisnosti i nesigurnost koja će sjutra završiti kao nasukana imovima”, podvlači Kovačević.

Naglašava da nam je, nasuprot tome, potrebna elektrifikacija grijanja i transporta, kao i smanjenje energetskih gubitaka.

“Ne smijemo zaboraviti da gubimo oko 500 GWh samo u transportu energije. Takođe, moramo ulagati mnogo više u energetsku efikasnost građevinskog sektora, ali i raditi na dekabronizaciji elektroenergetskog sektora i saobraćaja”, zaključila je Kovačević.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić izjavio je za Portal RTCG da, bez obzira na naš mali doprinos globalnim emisijama gasova staklene bašte, Crna Gora mora odgovorno pristupiti svim međunarodnim obavezama, i pored svih teškoća sa kojima se suočava i velikog posla koji te obaveze podazumjevaju.

“Obećali smo ambiciozne rezultate. Naša strateška i planska dokumenta su usmjerena ka ispunjavanju globalnih ciljeva, ali moramo biti svjesni svih poteškoca i objektivnih okolnosti koji mogu da uspore njihovu realizaciju”, kazao je Gazdić.

Pojasnio je da se smanjenje emisija u našem slučaju konkretno odnosi na energetski i industrijski sektor.

“Svjedoci smo da u svijetu čak i u najrazvijenijim zemljama geopolitička dešavanja mogu uticati na stavove o riješenosti da se smanje emisije, čak i kod onih koji su najviše insistirali na smanjenju. Opet se pominje ugalj i aktiviranje termoelektrana kao izvora energije. Ipak, mi u Crnoj Gori smo svjesni toga da je cilj jasan i sve naše aktivnosti će biti usmjerene ka sprovođenju zarttanih ciljava. Planovi jesu ambiciozni, ali ja mislim da nisu nedostižni”, zaključio je Gazdić.

Šef crnogorske delegacije na prošlogodišnjoj konferenciji COP 26 u Glazgovu i tadašnji državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak tvrdi za Portal RTCG da je najava Đukanovića već poznata stvar, te da nema ništa novo i nedostižno u očekivanim projekcijama.

“Ovo je ponavljanje naše priče iz Glazgova. Tih 45 procenata nisu nedostižni, ako se uzme u obzir sektor šumarstva i poljoprivrede, jer su šume, kao što je poznato, najbolji apsorberi CO2. Možemo dostići 45 odsto smanjenja uz dodatna ulaganja u energetski sektor i energetsku efikasnost. I to nije neki pretjerani uspjeh, ako imate na umu da je 1990. godina uzeta kao referentna, a da je u Crnoj Gori bila razvijena industrija koja je emitovala velike količine emisija. Tako da je sada sama po sebi ta emisija mnogo manja, jer su pritisci utoliko niži”, pojašnjava Mrdak.

On naglašava da trenutna geopolitička situacija dodatno usložnjava naše ambicije.

“Znajući u kakvoj energetskoj situacIji je čitav svijet i Evropa, čitava ova priča se malo odlaže, jer kad ste u situaciji da ili imate energiju ili je nemate, jedino je smisleno da razmišljate kako obezbijediti energiju iz bilo kojeg izvora”, zaključuje Mrdak.