Preobraženje Gospodnje spada u dvanaest velikih Hristovih praznika.

Na sjutrašnji dan obilježava se sjećanje na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada je on najavio svoje potonje stradanje i slavu.

Vjernici pravoslavne crkve sjutra slave praznik Preobraženja gospodnjeg. Na sjutrašnji dan, prema vjerovanju, preobražava se list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Ovaj praznik pada u Gospojinskom postu koji su, mahom žene postile, ali tog dana je običaj da niko bez izuzetka ne mrsi. 

Prema Jevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovijedi, na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen „sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg“.

Hristos, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vjere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavjetne zakone i proroke.

U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba. Osim toga, oostoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava, pa se kaže: Preobražava se i voda i gora.