Epidemiolog Instituta za javno zdravlje, doktor Milko Joksimović kaže da su prema posljednjem presjeku IJZ-a registrovana 93 slučaja infekcije velikog kašlja. On je u emisiji “Dobro jutro, Crna Goro” kazao da je pojava epidemijske forme izvjesna u Podgorici i Danilovgradu, vrlo vjerovatno i u Crnoj Gori generalno.

“Zaključno, po podnevnim satima, mislim da sam negdje oko 19 sati napravio posljednji presjek, imali smo 93 registrovana slučaja infekcije velikog kašlja, odnosno pertusisa. Znači, to su oni koji su otkriveni i koji su nama prijavljeni slučajevi, sasvim je sigurno da je višestruko veći broj onih koji nisu došli na testiranje. Znači, govorimo o 93 otkrivena slučaja infekcije, što više nego preko 20 godina unazad u Crnoj Gori”, kazao je on.

Veliki kašalj je, kako napominje, naročito opasan za bebe.

“To je opasno za novorođenčad i za mlađu odojčad, znači prije svega djecu uzrasta od šest mjeseci pa do godine dana, za sve one koji nisu primili najmanje tri doze vakcina u tom uzrastu. Jer ta bolest može da dovede do teške kliničke slike”, kaže on.

Jedno od troje odojčadi u tom uzrastu mora da završi u bolnici, to liječenje može da traje od jedne do nekoliko sedmica, a nažalost, jedno od stotinu djece u tom uzrastu je u velikom riziku da premine.

“Tako da, naravno, ta bolest nije podjednako opasna za sve, mnogo se lakše podnosi u kasnijim uzrastima, ona može da traje nekoliko sedmica, da ima produženi kašalj, dometa, funkcionisanje, ali po pravilu ne daje teške komplikacije, ali kada se desi kod malih beba, to je vrlo jedno ozbiljno stanje protiv kojeg se efikasno i djelotvorno možemo boriti isključivo potpunom i pravovremenom vakcinacijom”, kazao je Joksimović.

Objašnjava da kalendar vakcinacije nije slučajno napravljen da mora da se počne od dva mjeseca života.

“Poenta je da bebe zaštitimo što je prije moguće. Ne da krećemo sa vakcinacijom, ne znam, sa pola godine, godinu i tako dalje, nego što prije da se daju te prve tri doze vakcine koje pružaju zaista značajnu zaštitu”, ističe Joksimović.

Objašnjava da se moramo malo pomoći i mjerama kao što je nošenje maski, pogotovo ako imamo malu bebu u kući.

“Da ne dozvoljavamo da nam dolaze ljudi u posjete koji imaju infekcije respiratornih puteva, da nam kijaju ili kašlju, da dolaze u kontakt sa malim bebama. Zaista to moramo malo da se suprotstavimo tim nekim našim običajima, ili u tom pogledu, znači beba novorođena i beba prvih mjeseci života nema potrebe da dolaze u bilo kakav drugi kontakt, osim sa majkom i sa drugim roditeljem”, naglašava on.

Dodaje da nema potrebe da se svi testiraju.

“Ako imate registrovan slučaj u porodici, a posle sedam do 10 dana vaš drugi član porodice razvije simptome i počne da kašlje, sasvim očigledno da je u pitanju veliki kašalj. I mi to zovemo takozvanom posljednjom dijagnozom na osnovu kliničke slike i epidemiološkog linka. Za malu djecu, znači male bebe, ispod jedne godine, ispod pet godina, svakako da treba da se testiraju”, kaže epidemiolog.

Ističe da je posljednjih sedmica povećano interesovanje za testiranje.