Broj porodica koje traže pomoć za članove oboljele od demencije sve više raste, a država nema ni registar ni adekvatnu podršku, upozorila je Alma Orahovac iz NVO Futura. Prema procjenama Evropskog udruženja za alchajmerovu bolest i svjetskih organizacija, u Crnoj Gori je oko 8.000 oboljelih, ali tačan broj i dalje nije poznat jer registar ne postoji. Formiranje registra i donošenje nacionalne strategije, ocjenjuje, prvi je korak ka rješavanju krize.

Kako je kazala, mnoge porodice sada traže pomoć za oboljele članove i preglede kod specijalista, a ti pacijenti, dodaje, ne bi smjeli čekati toliko dugo kao što se čeka u Crnoj Gori.

Traže status osoba s invaliditetom

NVO Futura zahtijeva da u novom zakonu o socijalnoj njezi i pomoći pacijenti oboljeli od alchajmera budu uvršteni kao korisnici pomoći, odnosno da oboljeli od demencije steknu status osoba s invaliditetom, kako je, kaže, obećano iz resornog ministarstva.

– Komisije su formirane, ali još nijesu počele s radom. Troškovi za pacijente sa demencijom veoma su visoki – navela je Orahovac.

Trenutno u cijeloj zemlji postoji samo jedan besplatni centar, u Nikšiću, čija se prava ostvaruju preko Centra za socijalni rad. Taj centar ima dva slobodna mjesta, pa se zainteresovani mogu javiti, a Opština Nikšić i dalje subvencioniše sredstva za njegov rad. Ipak, upozorava Orahovac, demencija se u praksi i dalje ne tretira kao bolest.

Obnovljeno članstvo u Alzheimer Europe

NVO Futura obnovila je članstvo u Alzheimer Europe, što, prema riječima Orahovac, znači da će se organizacija boriti za prava oboljelih i na nivou Evropskog parlamenta – dok se ne ostvare veća prava i kapaciteti smještaja za ove pacijente u domovima starih u Crnoj Gori.

Potrebne su, dodaje, i beneficije za članove porodice koji brinu o oboljelima, poput skraćenog radnog vremena ili drugih olakšica, jer briga o oboljelima od demencije često zahtijeva prisustvo 24 sata dnevno.

– Velike su potrebe za otvaranjem besplatnog centra za osobe s demencijom u Podgorici, a odgovor od nadležnih još nijesmo dobili. Sa Opštinom Nikšić obnovili smo saradnju radi obuke formalnih i neformalnih njegovatelja, ali registar oboljelih od demencije i dalje ne postoji.

Iz Glavnog grada još nema odgovora o otvaranju zajedničkog servisa dnevnog boravka za osobe sa demencijom – kazala je ona.

Bez registra nema pravovremene dijagnoze

Kako je upozorila, bez registra oboljeli neće biti prepoznati na vrijeme, otežana je brza dijagnoza, pristup terapiji i uslugama podrške.

– Bez registra, mnoge porodice prolaze kroz proces dijagnostike i brige same, bez dovoljno informacija i sistemske pomoći. Zato se u NVO Futura zalažemo za njegovo formiranje i donošenje nacionalne strategije o demenciji, jer bi to bio prvi ozbiljan korak ka državnom rješavanju problema – naglasila je Orahovac.

Prvi simptomi mogu se javiti i u četrdesetim

Ranije je za Pobjedu Orahovac objasnila da se, iako se demencija najčešće javlja kod starijih, prvi simptomi mogu pojaviti i kod ljudi u četrdesetim ili pedesetim godinama.

– Najraniji znaci obično su zaboravnost, dezorijentacija, promjene raspoloženja, gubitak pažnje i teškoće u obavljanju svakodnevnih obaveza. Nažalost, ti simptomi se često pogrešno pripisuju stresu ili umoru, pa bolest dugo ostaje neprepoznata. Zato je važno o demenciji govoriti otvoreno, jer rano prepoznavanje može znatno usporiti njeno napredovanje – pojasnila je Orahovac.

Objašnjavajući razliku između Alchajmerove bolesti i demencije, kazala je da je demencija zajednički naziv za skup simptoma koji utiču na pamćenje, razmišljanje i ponašanje, dok je Alchajmerova bolest njen najčešći oblik i čini oko 70 odsto svih slučajeva.

– Alchajmer je ujedno i najteži oblik demencije, jer postepeno oduzima sposobnost osobe da samostalno funkcioniše, prepoznaje ljude i komunicira. Zbog toga je podrška porodici jednako važna kao i pomoć samom oboljelom – kazala je Orahovac.