Svjedoci smo bili izuzetno dobre predsezone i rekordnih najava za sami špic, ali dosadašnji pokazatelji su u najmanju ruku ,,dvosmisleni“. Dio turističke privrede sigurno ima rekordne rezultate, ali nijesam siguran da se to može reći za kompletnu privredu, poručuje Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore.

Uslovi

Iako je za kvalitetno sagledavanje ove turističke sezone neophodno sačekati da završi već sada, kako ističe naš sagovornik, možemo izvući brojne pouke i raditi na pripremi za narednu.

„Rekorde cijele turističke privrede možda nije ni realno očekivati kada znamo da nam velika većina gostiju dolazi sa najsiromašnijih evropskih tržišta, kada se ne možemo pohvaliti kvalitetnom avio-dostupnošću, kada imamo izuzetno opterećenu putnu infrastrukturu… Ako na to dodamo i nedovoljno izbalansiranu cjenovnu politiku može se reći da su rezultati koje bilježimo i iznad realnih“, objašnjava Jovović, dodajući da već sada moramo da se pripremamo za narednu godinu.

„Da bismo što spremniji dočekali sljedeću sezonu moramo raditi na dodatnoj stimulaciji za otvaranje novih hotela visoke kategorije jer je očigledno da su oni subjekti koji su pružali odličan kvalitet bilježili vrhunske rezultate poslovanja. Moramo se što bolje povezati i pozicionirati na tržištu Zapadne Evrope, ali raditi i na povezivanju sa tržištima SAD-a, Izraela, Kine…“, istakao je Jovović.

Da bismo mogli očekivati dobre rezultate, po njegovim riječima, problemi kao što su pretjerana buka, gužve u saobraćaju, nedostatak komunalne infrastrukture… moraju biti dio prošlosti.

„Neki od navedenih se mogu riješiti i sa manjim finansijskim sredstvima samo uz bolju organizovanost, uključenost i koordinisanost državnih i lokalnih institucija“, kaže Jovović, a navodi da nam prioritet mora biti suzbijanje sive ekonomije.

Siva ekonomija

„Ovo je pojava koja ima negativne efekte, kako po javne finansije i fiskalnu stabilnost, tako i po poslovni ambijent i konkurentnost i održivost realnog sektora, jer djeluje kao nelojalna konkurencija preduzećima koja uredno izmiruju svoje obaveze. Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima turističke privrede usljed: neregistrovanja obavljanja djelatnosti, na tržištu rada, kao posljedica nepravilnog obračuna zarada ili neprijavljivanja zaposlenih, kod obračuna ili izbjegavanja registrovanja prihoda… Privatni smještaj treba posmatrati kao dobar potencijal koji treba registrovati, standardizovati i objedinjeno ponuditi tržištu i na taj način doprinijeti suzbijanju sive ekonomije koja je veoma izražena u ovoj djelatnosti“, ističe Jovović.

Kao rješenje za uvođenje privatnog smještaja u legalne tokove, navodi da treba sagledati mogućnost pojednostavljenja procedura i paušalno plaćanje obaveza za izdavaoce do 15 kreveta.

„Siva ekonomija direktno ugrožava konkurentnost privrednih subjekata koji legalno posluju jer se teret javne potrošnje raspoređuje na manji broj poreskih obveznika. Veći troškovi za one koji legalno posluju čine ih cjenovno nekonkurentnim, što u dugom roku dovodi u pitanje mogućnost njihovog opstanka na tržištu. Upravo iz ovog razloga potrebno je preduzeti snažne mjere u cilju suzbijanja poslovanja u sivoj zoni“, kaže Jovović.

Potrebno je, po njegovim riječima, urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.

„Prijedlozi za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa odnose se na: unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja“, tvrdi Jovović.

Kako navodi, uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od privlačnosti destinacije tokom čitave godine.

Sezonalnost

„Jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma jeste koncentracija na relativno kratak period godine. Moramo biti prepoznati kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine. Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjeveru. Izgradnjom Skijališta Kolašin 1600, sve veća pažnja se posvećuje razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal. U turističku infrastrukturu (nove staze, žičare…), potrebno je ulagati, a posebno u Žarski, Cmiljaču, Štedim i Hajlu, te dodatno valorizovati durmitorsko skijalište. Prva izgrađena dionica auto-puta, kvalitetnije povezuje sjever i jug naše zemlje, što je rezultiralo značajnijim interesovanjem investitora“, kaže Jovović.

Naglašava da nema razvoja turizma bez adekvatne infrastrukture, pa je potrebno planirati projekte iz saobraćaja kojima će Crna Gora biti značajno bolje povezana sa regionom i Evropom.

„Ipak, prilikom realizacije ovih projekata treba konsultovati turističku privredu, kako bi se dinamika realizacije ovih projekata prilagodila turističkoj sezoni. Svjedoci smo situacija u kojima su goste čak i u glavnoj turističkoj sezoni dočekivale građevinske mašine na glavnim putevima, u gradovima, čak i na plažama. Pored investicija u infrastrukturu, moramo biti svjesni da je osnovni element konkurentnosti na turističkom tržištu originalnost i osobenost brojnih elemenata ponude. Za moderne turiste sve su značajniji motivi prilikom odlučivanja o izboru destinacije autentični prirodni i kulturno-istorijski ambijenti, specifična gastronomska ponuda, nova iskustva… A upravo to Crna Gora može da ponudi“, smatra Jovović.

U cilju najoptimalnijeg djelovanja na ekonomski razvoj i unapređenje turističke destinacije, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva inicira da se oformi samostalno ministarstvo turizma.

„Uspješno i kvalitetno upravljanje turističkom destinacijom preduslov je kvalitetnog turističkog proizvoda, a sve to zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost naše turističke ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora što doprinosi razvijanju saradnje regiona, kao i procesima stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji“, zaključuje Jovović.

Donijeti zakon o studentskim poslovima

Jovović navodi da je potrebno izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja privremenih poslova i donijeti zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije tokom trajanja ljetnje sezone.

„Neophodno je pristupiti izradi nove strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila“, poručuje Jovović.