Kako živjeti održivije: Ekološke odluke koje prave razliku

    3 meseca pre 334 pregleda Izvor: Balkan Green Energy News
Foto: Pixabay

Vjerovatno vam ekološke odluke nisu bile dio novogodišnje liste. Održiv život nije samo dobar za životnu sredinu, već i za vaš novčanik i zdravlje. Dobra vijest je da na zeleniji način života možete da pređete već danas, tako što ćete ponijeti ceger u prodavnicu i bocu sa vodom za višekratnu upotrebu, umjesto da ih kupite u radnji.

Godišnje proizvedemo 430 miliona tona plastičnih proizvoda, a mnogi nakon samo jedne upotrebe postanu otpad. Ono što vidimo je strašno, ali ono što ne vidimo je možda još strašnije. Mikroplastika, komadići dužine do pet milimetara, nalazi se u zemlji, vodi i u našem organizmu!

Na primjer, industrija flaširane vode koristi milijarde plastičnih boca za jednokratnu upotrebu godišnje. Istraživanje koje su vodili naučnici sa Univerziteta Kolumbija otkrilo je da litar flaširane vode u prosjeku sadrži oko 240.000 nanoplastičnih fragmenata. Nanočestica ima veličinu manju od jednog mikrometra i može prodreti u krvotok.

Proizvodnja plastike je takođe veliki uzročnik klimatske krize sa kojom se suočavamo. Jedna je od energetski najintenzivnijih industrijskih procesa. U svetskoj potrošnji naftnih derivata kao goriva učestvuje sa šest odsto, a i sama se proizvodi od nafte.

Najbolja opcija za zdravlje i životnu sredinu je ponijeti bocu za višekratnu upotrebu napunjenu vodom sa česme.

Plastične kese za jednokratnu upotrebu nisu biorazgradive. Potrebno je 700 godina kako bi kesa počela da se raspada, a približno hiljadu da se potpuno raspadne. Osim toga, onima koje se reklamiraju kao biorazgradive zapravo je potrebna industrijska obrada da ne bi naštetile životnoj sredini. Ceger od recikliranog pamuka može da bude odlična zamjena i da se koristi bezbroj puta.

Racionalnija upotreba hrane

Rasipanje hrane je značajan problem na globalnom nivou. Milioni tona jestive hrane svake godine završe na deponijama, gdje ispuštaju metan, gas sa efektom staklene bašte.

Ishrana bogata biljkama je na vrhu liste promjena koje su pogodne za našu planetu. To ne znači da morate u potpunosti da se odreknete mesa. Za početak, ako jedete meso svaki dan, pokušajte da ga izbacite iz jelovnika samo jedan dan u sedmici.

Meso i mlječni proizvodi su odgovorni za većinu emisija gasova sa efektom staklene bašte u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Emisije se javljaju od faze proizvodnje, preko prerade i pakovanja do isporuke. Poljoprivredne aktivnosti dovode do ispuštanja dva snažna gasa: metana, koji u najvećoj mjeri nastaje kada stoka probavlja hranu, i azot-suboksida nastalog od organskih i mineralnih azotnih đubriva.

Da ne biste bacali hranu, pokušajte da efikasnije planirate svoje obroke i nabavku namirnica i kompostirajte organski otpad. Kupovina lokalnih proizvoda još jedan je od načina da pozitivno utičete na životnu sredinu, jer što je lanac ishrane kraći, manje otpada nastaje prije nego što stigne u vašu kuhinju.

Jedan od motiva za racionalniju upotrebu hrane može da vam bude podatak da, prema izvještaju Ujedinjenih nacija, broj ljudi pogođenih glađu iznosi 828 miliona, što je skoro 10 odsto svjetske populacije.

Brza moda i mikroplastika idu ruku pod ruku

Modna industrija je odgovorna za nastanak preko 92 miliona tona otpada svake godine, od čega se većina spaljuje, šalje na deponije ili izvozi u zemlje u razvoju. Na globalnom nivou, svega 20 odsto odbačene odeće se ponovo iskoristi ili reciklira.

Postoji mnogo načina da budete moderni i održivi. Možete popraviti svoju odjeću kako biste je duže zadržali ili je prepraviti tako da odgovara trenutnim trendovima. Prodavnice vintidž i polovne odeće nude pristupačnije alternativne opcije, a odjeću možete i razmjenjivati sa prijateljima ili na bazarima.

Ako želite nov komad odjeće, birajte kvalitetne materijale poput vune, svile, organskog pamuka. Sintetički tekstil se smatra najvećim poznatim izvorom mikroplastičnih komponenata koje zagađuju svjetske okeane. Kako? Na globalnom nivou preko jedne trećine (35 odsto) mikroplastike u okeane dolazi iz naših veš mašina.

Svaki put kada perete odjeću u veš mašini, pod uticajem tople vode, tumbanja i trenja garderobe, razdvajanjem tekstilnih niti nastane i do 12 miliona mikrovlakana.

Upotreba energije

Male promjene u našoj svakodnevnoj upotrebi energije mogu napraviti veliku razliku, kako na našim računima, tako i u emisijama iz domaćinstva.

Jednostavne navike poput gašenja svijetla i uređaja kada se ne koriste, korištenja energetski efikasnijih sijalica i odabira obnovljivih izvora energije mogu napraviti značajnu razliku.

Većina naše energije danas dolazi iz fosilnih goriva. Pri njihovom sagorijevanju oslobađa se ugljen-dioksid, a on se akumulira u atmosferi s drugim štetnim gasovima i pospješuje klimatske promjene. Prelaskom na obnovljive izvore energije možemo smanjiti ugljenični otisak do 2,5 tona godišnje.

Ako živite u kući ili imate pristup krovu, postavljanje solarnih panela može biti odličan način ne samo da smanjite emisiju ugljenika, već i dugoročno smanjite troškove računa za energiju. Takođe, mjere energetske efikasnosti poput izolacije ili zamjene peći na ugalj toplotnom pumpom značajno će smanjiti ugljenički otisak.

Putovanje

Nakon pandemije, ljudi su postali svijesniji svojih kulturnih, ekonomskih i ekoloških uticaja koje imaju kao turisti, a čak 72 odsto ispitanika koje je anketirao Booking smatra da je održivo putovanje od vitalnog značaja.

Kratke vožnje automobilom možete da zamijenite vožnjom bicikla. Vožnja biciklom 10 kilometara nedeljno nije dobra samo za vaš  kardiovaskularni sistem, već i štedi 300 kilograma gasova sa efektom staklene bašte tokom godine.

Za duže relacije, umjesto avionom putujte vozom. Vozovi troše znatno manje energije nego drugi vidovi transporta. Pri putovanju vozom ispušta se 66 do 80 odsto manje CO2 nego pri korišćenju aviona ili automobila.

Reciklaža i pravilno odvajanje otpada ključni za očuvanje resursa

Recikliranje je ključni korak ka smanjenju otpada i očuvanju resursa. Razdvajajte otpad i redovno reciklirajte plastiku, staklo, papir i metal. Ponovna upotreba i recikliranje smanjuju emisije i štede prirodne resurse.

Pored toga, pravilno odlaganje elektronskog i električnog otpada je od suštinskog značaja za sprečavanje zagađivanja i ispuštanja potencijalno toksičnih supstanci iz starih uređaja.