Foto: Pixabay –

Godina na izmaku bila je turbulentna i u ekonomskom smislu, kaže za Gradsku RTV analitičarka Mila Kasalica. Iako je crnogorska ekonomija bila izložena brojnim rizicima, Kasalica tvrdi da je pokazala vitalnost. U narednoj godini će, kaže, izazovi biti veliki, ali se nada da će ih nova vlast, uz puno rada, prevazići.

Tri su pozitivna aspekta obilježila crnogorsku ekonomiju u godini za nama, ističe Kasalica.

„Dobro je što je i ova godina potvrdila rezistentnost i otpornost mikro, malog i srednjeg biznisa, koji je u sinergiji sa velikim biznisom i sa bankama iznio dobar rezultat. Dobar je signal i taj što su poreski obveznici svojom odgovornošću prema dobrovoljnim obavezama obračunavanja potraživanja i plaćanja poreza, pokazali da ono što je bio trend nakon uvođenja zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga postali njiihova poslovna praksa. I treće i najvažnije – uz sve turbulencije i uz sve rizike koji su dolazili iz državne uprave, posebno liderstva državne uprave, iznijeta je sezona, iako su golemi rizici“, objašnjava Kasalica.

Bilo je i dosta izazova, kaže Kasalica, a posljedice nekih, kako pojašnjava, osjetiće se u narednoj godini.

„Jedan rizik je došao od ministra Aleksandra Damjanovića u februaru, kada se prema vladi proslijedila u par sekundi informacija oko toga da je obveznica iz 2020. imala negativne i netransparentne tokove. Tu informaciju nije spremalo resorno ministarstvo i takva informacija je predstavljala rizik prema onome što je povjerenje naših ino povjerilaca u stabilnost vođenja javnih finansija u Crnoj Gori“, kazala je Kasalica.

Drugi rizik, pojašnjava, ticao se oduzimanja trajektne linije preduzeću Pomorski saobraćaj i dodjeljivanje te linije državnom preduzeću koje, kako tvrdi, ne radi u skladu sa zakonom o privrednim društvima.

„Sve je to mogao da bude ozbiljan projekat Vlade Crne Gore, ali smo dobili rizike i dobili smo prihode iz onoga što su, realno, još uvijek nekonsolidovani razdvojeni prihodi od različitih djelatnosti, koje se nisu na pravi način čak ni identifikovale. Idemo dalje, na žalost, pa ćemo vidjeti da li će naše tužilačke organizacije i pravosudni organi umjeti na pravi način to da procesuiraju“, poručuje Kasalica.

Rizik vidi i u izboru nove guvernerke Centralne banke Irene Radović, ali i u budžetu za narednu godinu, ukoliko bude opterećen izdacima koji nijesu detaljno analizirani. Najveći rizik je što ekonomiju ne promišljamo u višedecenijskim okvirima, kaže Kasalica, već se njome bavimo na neozbiljan način i shodno nečijim osvjetničkim porivima.

„Ono što je rizik, taj dodatni unutar inkorporiran u budžet, je da mi prvi put ulazimo u slamanje koncepta generacijske solidarnosti. A to nismo nikome otvoreno rekli, čime smo diskriminisali našu senior populaciju, a time diskriminišemo i svakog zaposlenog trenutno u Crnoj Gori. Da li imamo pravo na to? To je ključno pitanje svh ekonomskih reformi sljedećih 20 godina“, navodi Kasalica.

Kada je riječ o narednoj godini, Kasalica kaže da ne želi biti pesimista i nada se da će vlada učiniti sve da rizici koji su kreirani ne pređu u krizne indicije.

„Bolje je unaprijed znati i biti oprezan i liječiti rizike, odnosno ublažavati ih. Jer, crnogorska ekonomija je naša zajednička kuća i u toj kući svi radimo, svi privređujemo jer je tako jedino moguće podmiriti ukupne transfere, kako za socijalu, tako prema penzonerima i tako prema čuvenom neradnom i nemarno zdravstvenom sektoru“, naglašava Kasalica.

Crnogorska ekonomija prethodne tri godine se provlačila kroz iglene uši i vrijeme je da se takva praksa zamijeni dugoročnim planiranjem na 50 godina, poručuje Kasalica.