Prosječnom zaposlenom u Crnoj Gori potrebno je više od 123 mjesečne neto zarade da bi kupio stan u novogradnji površine 50 kvadrata. To znači da bi za stan morao da izdvoji kompletnu platu tokom nešto više od deset godina – pod uslovom da nema nijedan drugi trošak. Razlike između regiona su, međutim, velike. Najteže je doći do stana na primorju, gdje je za 50 kvadrata u prosjeku potrebno oko 140 prosječnih zarada, dok je odnos cijene stana i plate najpovoljniji u Središnjem regionu.
Analiza je urađena na osnovu podataka Monstata o cijenama stanova u novogradnji u drugom kvartalu 2026. godine i podataka o prosječnim neto zaradama za jul 2026. godine. Naravno, riječ je samo o teorijskom pokazatelju. Ako bi se za kupovinu stana odvajalo 30 odsto mjesečne zarade, što je bliže realnim mogućnostima domaćinstva, period bi porastao na približno 34 godine – pod uslovom da se cijene stanova i
Prosječna plata dovoljna za manje od pola kvadrata
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u julu 2026. godine iznosila je 1.037 eura, dok je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u drugom kvartalu dostigla 2.557 eura.
| Neto zarada | Cijena m² | Plata za jedan m² | Plata za stan od 50 m² | Godine cijele plate |
| Crna Gora | 1.037 € | 2.557 € | 2,47 | 123,3 | 10,3 |
Jedna prosječna mjesečna plata, prema tome, bila je dovoljna za kupovinu svega 0,41 kvadratnog metra novogradnje. Za jedan kvadrat bila su potrebna gotovo dva i po mjesečna primanja. Stan površine 50 kvadrata, po prosječnoj cijeni na nivou države, koštao bi 127.850 eura. Za njegovu kupovinu bile bi potrebne 123,3 prosječne neto zarade.
Na primorju za stan treba gotovo 12 godina
Najskuplja novogradnja je u Primorskom regionu, gdje je prosječna cijena kvadrata u drugom kvartalu 2026. iznosila 2.838 eura. U Primorski region spadaju Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj. Prosječna neto zarada u ovim opštinama iznosila je približno 1.012 eura. Jedan kvadrat novogradnje, prema tome, vrijedi oko 2,8 prosječnih mjesečnih plata.
Prosječna neto zarada | Cijena novogradnje po m² | Vrijednost stana od 50 m² | Broj potrebnih zarada | Godine cijele zarade |
| Crna Gora | 1.037 € | 2.557 € | 127.850 € | 123,3 | 10,3 |
| Glavni grad Podgorica | 1.091 € | 2.510 € | 125.500 € | 115,0 | 9,6 |
| Primorski region | oko 1.012 € | 2.838 € | 141.900 € | 140,3 | 11,7 |
| Središnji region | oko 1.012 € | 2.131 € | 106.550 € | 105,3 | 8,8 |
| Sjeverni region | oko 920 € | 2.145 € | 107.250 € | 116,5 | 9,7 |
Regionalne zarade predstavljaju prosjek koji je izračunat na osnovu prosječnih neto zarada i broja zaposlenih po opštinama u julu 2026. godine.
Najveća prosječna neto zarada u julu isplaćena je u Tivtu – 1.222 eura. Međutim, prosječna tražena cijena stana na ovom tržištu iznosila je čak 4.462 eura po kvadratu. Stan od 50 kvadrata vrijedio bi oko 223.100 eura, odnosno 182,6 prosječnih tivatskih plata.
To je više od 15 godina rada kada bi se za stan odvajala kompletna zarada. Uz izdvajanje 30 odsto plate, period bi premašio 50 godina.
Odmah iza Tivta nalazi se Budva. Uz prosječnu zaradu od 997 eura i oglasnu cijenu od 3.569 eura po kvadratu, za stan od 50 kvadrata potrebno je 179 prosječnih plata. Visoku cijenu u odnosu na lokalne zarade imaju i Žabljak, Herceg Novi i Kotor. U tim opštinama stan od 50 kvadrata vrijedi između 166 i 170 prosječnih neto plata.
Podgorica
Prosječna cijena kvadrata novogradnje u Podgorici iznosila je 2.510 eura, dok je prosječna neto zarada u Glavnom gradu bila 1.091 euro. Stan od 50 kvadrata koštao bi 125.500 eura, za šta je potrebno približno 115 prosječnih podgoričkih zarada. To odgovara periodu od devet godina i sedam mjeseci kompletne plate. Iako su cijene stanova u Podgorici visoke, odnos cijene kvadrata i prosječne zarade nešto je povoljniji nego na nivou cijele Crne Gore. Razlog je to što je prosječna zarada u Glavnom gradu viša od državnog prosjeka.
Najpovoljniji odnos u Središnjem regionu
Najmanje prosječnih zarada za stan potrebno je u Središnjem regionu. Prosječna cijena kvadrata novogradnje u ovom regionu iznosila je 2.131 euro, dok je prosječna neto zarada bila približno 1.012 eura. Stan od 50 kvadrata koštao bi 106.550 eura. Za njegovu kupovinu potrebne su oko 105,3 prosječne zarade, odnosno osam godina i devet mjeseci kompletnih primanja. Iako je prosječna regionalna zarada približno jednaka zaradi na primorju, stan iste površine u Središnjem regionu jeftiniji je za više od 35.000 eura. Zbog toga je za njegovu kupovinu potrebno oko 35 mjesečnih zarada manje nego na obali.
Među opštinama za koje postoji dovoljan broj aktivnih oglasa, najpovoljniji odnos cijene stana i lokalne zarade zabilježen je u Danilovgradu.
Prosječna neto zarada u ovoj opštini iznosila je 943 eura, dok su tražene cijene bile oko 1.661 euro po kvadratu. Za stan od 50 kvadrata bilo bi potrebno približno 88 prosječnih plata, odnosno 7,3 godine cjelokupne zarade. Slijede Cetinje, sa 95,3 prosječne plate, i Nikšić, sa 95,5 plata. U Bijelom Polju potrebno je oko 113, a u Podgorici nešto više od 122 prosječne lokalne zarade.
Na sjeveru niže plate poništavaju prednost nižih cijena
U Sjevernom regionu u koji spadaju Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Šavnik i Žabljak prosječna cijena kvadrata novogradnje iznosila je 2.145 eura, pa bi stan površine 50 kvadrata koštao 107.250 eura. Za skoro sve opštine na sjeveru u zvaničnim podacima nijesmo uspjeli da pronađemo prosječnu cijenu kvadrata ali prema Monstatovim podacima dostupna je cijena kvadrata za region. Prosječna neto zarada na sjeveru iznosila je oko 920 eura. Zbog nižih plata, za stan od 50 kvadrata potrebno je približno 116,5 zarada – više nego u Podgorici i znatno više nego u Središnjem regionu. Ovi podaci pokazuju da niža cijena nekretnine sama po sebi ne znači nužno i veću dostupnost stanovanja. Presudan je odnos cijene kvadrata i lokalnih primanja.
Štednja od 30 odsto plate produžava put do stana na više decenija
Računica izražena brojem kompletnih zarada više je statistički pokazatelj nego realan životni scenario. Zaposleni ne može da štedi cijelu platu, jer najveći dio primanja odlazi na hranu, kiriju, račune, prevoz i druge troškove. Kada bi kupac svakog mjeseca mogao da uštedi 30 odsto prosječne neto zarade, za stan od 50 kvadrata bilo bi mu potrebno približno:
- 34 godine na nivou Crne Gore;
- 32 godine u Podgorici;
- 39 godina u Primorskom regionu;
- 29 godina u Središnjem regionu;
- nešto više od 32 godine u Sjevernom regionu.
U računicu nijesu uključeni kamata na stambeni kredit, troškovi obrade kredita, notara, procjene nekretnine, osiguranja, opremanja stana niti eventualno učešće koje banka zahtijeva. Najveći jaz između cijena stanova i zarada postoji na crnogorskom primorju. Najpovoljniji odnos zabilježen je u Središnjem regionu, dok je položaj kupaca na sjeveru nepovoljniji nego što bi se moglo zaključiti samo na osnovu cijena nekretnina. Na nivou Crne Gore, cijena stana od 50 kvadrata jednaka je zaradi koju prosječan zaposleni ostvari za više od deset godina. Kada se uračunaju svakodnevni troškovi života i kamate na kredit, stvarni period potreban za otplatu stana može biti višestruko duži.
*MONSTAT-ovi podaci obuhvataju samo stanove u novogradnji koji su prvi put prodati, na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora. Podaci ne obuhvataju stare stanove niti predstavljaju prosječne cijene iz oglasa.