Skupština Crne Gore juče je drugi put odbila da glasa o kontroverznom zakonskom rješenju koje premijer Dritan Abazović populistički naziva „anti-mafija“ zakonom, a koji je ministar pravde Marko Kovač mjesecima skrivao od javnosti, kao što je pokušao da sakrije i oštre kritike Evropske komisije na sami tekst nacrta, koji su ukazali i na netransparentan proces i izostanak kvalitetne javne rasprave.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković za Pobjedu je kazala da je veoma dobro sto predloženi zakon o oduzimanju imovine nije usvojen, te da su iz te organizacije više puta ukazivali da jedinstveni model u svijetu koji je predviđen tim zakonom nije dobro rješenje, te da on ne može biti popravljen amandmanima.

Ipak, ministar Kovač je juče u parlamentu kazao kako smatra da se postojeće zakonsko rješenje može unaprijediti i da se nada da će u roku od mjesec skupštinska radna grupa doći do razjašnjenja svih dilema koje su se pojavile u zakonu, kako bi u koordinaciji sa Ministarstvom pravde „utvrdili amandmane kako bi ovaj zakonski tekst bio osnažen i na kraju usvojen“.

Čalović-Marković, sa druge strane, kaže da u MANS-u očekuju da skupštinska radna grupa uskoro počne sa radom i to na novom zakonu baziranom na italijanskom modelu.

– Apsolutno jeste neophodno izmijeniti više zakona, na što su i danas ukazali pojedini poslanici, kako bi se uspostavio jasan i efikasan sistem koji je u skladu sa međunarodnim standardima. Očekujemo da taj proces bude transparentan i inkluzivan, kako je preporučila i Evropska komisija – kazala je Ćalović-Marković Pobjedi.

Takozvani „anti-mafija“ zakon je suštinski projekat premijera Abazovića koji je započet netransparentno još u oktobru 2021. godine, kada je oko mjesec nakon što je Vlada poslala radnu verziju teksta ekspertima Evropske komisije, njegov kabinet organizovao fingiranu javnu raspravu u novembru iste godine.

Abazović je jučerašnji nastup u Skupštini iskoristio da optuži sve kritičare ovog zakonskog rješenja da imaju skrivene motive i političke ambicije, navodeći kako mu je žao što „neki ljudi koji djeluju sa strane, bacaju drvlje i kamenje na zakon“, te da to prevazilazi svaku mjeru.

– Nemoguće je da ne postoji cilj da se zaštiti postojeći status quo. Cilj tih napada je da se zaštiti postojeći status quo a ja pitam kome je to u interesu i da se zaštite ljudi za koje se sumnja da su nelegalno sticali

imovinu. To je veliko pitanje, i ako se na to bude odgovorilo, jasno će svakom biti svaka moguča kritika – rekao je Abazović.

Podsjećanja radi, predloženo zakonsko rješenje oštro su u više navrata kritikovali eksperti Evropske komisije. Portparolka EK Ana Pisonero je pozvala poslanike da ne usvajaju zakon, te ocijenila da je neophodno organizovati sveobuhvatnu inkluzivnu javnu raspravu koja je izostala. Zakon su kritikovale i domaće nevladine organizacije, MANS, Akcija za ljudska prava koje su takođe apelovale da se predloženo zakonsko rješenje ne usvaja, što je podržao i Centar za demokratsku tranziciju.

Komentarišući Abazovićev nastup u Skupštini, Ćalović-Marković je kazala da nije prvi put da ih premijer optužuje za opstrukcije, te da su se sa tim mnogo puta suočavali za vrijeme prethodnog režima.

-Međutim, prvi put to doživljavamo i od nove vlasti, zato što ne pristajemo da bespogovorno podržavamo njihove promašene koncepte, tajne političke i druge dogovore i zato što ukazujemo na njihove propuste i nedosljednosti. Za razliku od premijera, za nas ne postoje „naši“ i „njihovi“ tajkuni i kriminalci i smatramo da svi koji su stekli imovinu na sumnjiv način, moraju da dokažu njeno porijeklo – kazala je ona dodajući da će bez obzira na pritiske i manipulacije, nastaviti da insistiraju da se donese pravedan zakon ,koji nikoga ne abolira od odgovornosti.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković tokom rasprave u Skupštini kazala je da zakon o porijeklu imovine mora biti rezultat konsenzusa između stručnog znanja i koordinacije sa NVO sektorom – MANS-om, HRA i CDT-om, i evropskih partnera koji su na ovako predloženo rješenje dali negativno mišljenje.

Ona je ocijenila da je vrlo teško reagovati amandmanski na ovako postavljen zakon jer je od starta postavljen, kako je kazala, naopako bez poštovanja osnovnih pravnih načela, pa je predložila da se vrati u formu nacrta.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da su svi za to da se donesu zakonska rješenja u ovoj oblasti i apostrofirao da se uz kvalitetan Zakon o oduzimanju imovine, moraju predložiti izmjene i dopune drugih zakona.

On je zamolio kolege da u ovoj priči imaju „manjak senzacionalizma, a višak političke zrelosti i odgovornosti“.

Poslanica Pokreta za promjene, koja je bila i u radnoj grupi, Branka Bošnjak smatra da svi žele najefikasnije rješenje, ali da se mora obratiti pažnja na kapacitete i kadrovska rješenja. Pozvala je i da se rješenja ne donose ishitreno.

I poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić rekao je da zakon ima dosta manjkavosti, koje trebu unaprijediti.

– Ja sam siguran da će svako dobronamjeran u ovoj državi podržati preispitivanje imovine, ali sam siguran da niko dobronamjeran neće podržati da se ponovi ’45, ’47. i ’48. godina. Sjetimo se tih zakona, kad je vršena konfiskacija i sjetimo se da se i dan danas traju postupci povratka imovine – naveo je Mustafić.

Predsjednik Odbora za politički sistem i odbranu i poslanik Demokrata Momo Koprivica rekao je da su na sjednicima radne grupe formulisali 12 amandmana u vezi kojih su se saglasili poslanici i predstavnici

Ministarstva pravde, ali da su donijeli odluku da ih ipak ne procesuiraju radi postizanja dogovora o zajedničkom dodatnom radu.

Dodao je da je bitno da svi budu na dobitiku, te da su zbog toga stava da se doradi akt koji je u proceduri.

Kazao je da je potreban rad ne zato što za 15 dana ne mogu doći do rješenja, nego da otklone svaku nedoumicu, kako nijedan segment nelegalno stečene imovine ne bi bio izuzet od udara pravne države.