Opasnost od uzimanja terapije „na svoju ruku“ je ogromna zbog čega se pacijentima strogo savjetuje da ljekove koriste tačno onako kako im je to propisao ljekar specijalista, te da liječenje bilo koje kardiološke bolesti ne prekidaju kad to sami požele ili kad im se stanje stabilizuje.

Ovo je u izjavi za Pobjedu kazao internista-kardiolog u Kliničkom centru Crne Gore, mr. sc. dr Nebojša Bulatović nakon sastanka kardiologa i predstavnika medija koji je organizovao časopis „Medical“ u Ulcinju. Događaj je realizovan u saradnji sa Udruženjem kardiologa Crne Gore na temu najčešćih kardioloških oboljenja, povodom Svjetskog dana srca – 29. septembra.

Bez discipline

Bulatović je rekao kako primjećuje da ogroman broj njegovih pacijenata uzima ljekove koje im on čak nije ni propisao, te da to nikako ne smije da se radi.

– To je jako veliki problem u našoj populaciji i vjerujte u praksi nailazim na to da ja ne znam šta moj pacijent uzima. Vi im pišete jedno u izvještaju, a u praksi, kad dođe i pokaže vam šta pije, vidite da su to neki potpuno drugi ljekovi od onih koje sam im rekao da uzimaju – ispričao je Bulatović.

Kaže da se u tom smislu mora voditi računa prije svega na nivou primarne zdravstvene prakse, te da je izvještaj ljekara specijaliste preporuka što pacijent treba da dobije za svoje oboljenje.

– Morate sagledati sve komorbiditete kod pacijenta, ali oni često ni ne prijave dodatne simptome, nego nam samo ispričaju o kardiološkim problemima, pa tu dolazi do interakcije ljekova i porodični ljekar je taj koji treba da zna sve informacije, da zna kakve interakcije mogu da budu među određenim ljekovima i da tako pomogne da se skroji terapijska lista – pojašnjava Bulatović.

Nepravilno dozirana terapija može da ima negativne efekte, ali to, ističe naš sagovornik, zavisi od lijeka.

Bulatović pominje „ribaund fenomen“, odnosno fenomen nagle obustave lijeka, koja može da dovede do problema naročito pri upotrebi beta blokatora i da utiče na disbalans u organizmu.

– Da se to ne bi dešavalo, ljekove treba uzimati redovno i u režimu kako je preporučeno – poručuje Bulatović.

Kaže da je to posebno važno kod ljekova za hipertenziju – visok krvni pritisak te da je potrošnja tih medikamenata ogromna.

– Razlog je što pacijenti neoprezno uzimaju ljekove. Ja im kažem da je terapija skrojena uz određene vremenske uslove. Terapija za hipertenziju nije ista zimi i ljeti. Kad je toplije tada se zahtijeva manje diuretika pa se smanjuje doza lijeka, ali se lijek ne isključuje. Oni misle ako se dobro osjećaju dva dana, treći neće ni uzeti terapiju. To ne smije da se dešava – upozorava Bulatović.

Kaže da se liječenje hipertenzije, bar je to tendencija, započinje fiksno doznim kombinacijama.

– To znači da imate dva lijeka u jednom, pa je veća vjerovatnoća da pacijent lijek uzima redovno. Ako mu date lijek dva puta po jedan, ili tri puta po jedan, uvijek računate da to neće funkcionisati – kazao je Bulatović.

Upotreba aspirina

Tokom predavanja, gotovo svi kardiolozi su istakli da naši građani prekomjerno upotrebljavaju aspirin, te da ga praktično koriste za skoro sve bolesti koje imaju. Naročito je to došlo do izražaja u doba pandemije korona virusa, jer su pacijenti tada „na svoju ruku“, bez konsultacije sa specijalistima ili ljekarima opšte prakse, uzimali ovaj lijek „za svaki slučaj“.

Stručnjaci iz oblasti kardiologije upozorili su da to nije dobro, jer aspirin nije lijek za sve, te da se samo pravilnom primjenom ljekova mogu kontrolisati ili čak i spriječiti neke bolesti.

– Aspirin je odličan lijek, ali za indikovane pacijente, a za sve ostale lijek koji nepotrebno uzimaju i koji zvanične preporuke ne podržavaju da se uzima u primarnim prevencijama – naveo je Bulatović.

Govoreći o tome da li nemedikamentnom terapijom može da se preduprijedi neka bolest, naš sagovornik navodi da to ne mora da bude terapija već i ponašanje pacijenta.

– Treba da se unaprijedi fizička aktivnost, da se razmišlja o zdravim stilovima života, boravi na svježem vazduhu, život bez stresa ako je to moguće, da svi imamo naviku da jedemo voće, povrće, ribu, mršava mesa (niski sadržaji masti) i da unosimo manje soli – preporučuje Bulatović.

Stres je, prema njegovim riječima, nažalost nemjerljiv faktor rizika, ali jak kada su u pitanju kardiovaskularna oboljenja.

– Često pacijenti koji imaju problema u kardiološkom smislu, kažu nam da su imali stresne situacije i da su se nervirali, tako da je to često povezano – kaže Bulatović.

Na pitanje da li su dijabetes i bolesti srca usko vezane, on kaže da jesu jer je dijabetes metabolički poremećaj.

– Kao takav on veoma šteti kardiovaskularnom sistemu i krvnim sudovima koji su svuda u organizmu. Nekontrolisan dijabet je siguran put ka kardiovaskularnim oboljenjima – navodi Bulatović.

Građanima koji boluju od te bolesti savjetuje da imaju adekvatnu ishranu, fizičku aktivnost, da ne puše i da izbjegavaju bilo kakav stres.

Stručnjaci ističu da je koronarna ili ishemijska bolest srca, sa kliničkim oblicima (angina pektoris – stabilna i nestabilna, infarkt miokarda, srčana dekompenzacija, srčane aritmije i naprasna srčana smrt), najčešća bolest srca i vodeći uzrok smrti u svijetu.

Ishemijska bolest srca ili koronarna bolest obuhvata grupu oboljenja srca koja nastaju usljed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije, koje dopremaju krv i kiseonik do srca.

Tokom sastanka su gotovo svi kardiolozi kazali da građani ne razmišljaju o faktorima rizika ako se dobro osjećaju, te da se zbog toga često dešava da se neko naizgled dobro osjeća, a da je dobio infarkt miokarda – srčani udar.

Zbog toga, upozoravaju da svi treba da utiču na svoje životne navike, da se zdravije hrane i imaju fizičku aktivnost.

Bulatović je kazao da se čak 80 odsto kardiovaskularnih bolesti može prevenirati.

Jedan od uzročnika rasta oboljenja srca je, smatra on i korona virus, jer je donijela mnogo stresa, a nije bilo fizičkih aktivnosti.

I suplemente uzimati oprezno

Sad je vrijeme kada ima dosta virusa, pa pacijenti uzimaju suplemente i ne razmišljaju da i oni prave interakciju sa ljekovima, rekao je internista-kardiolog u Kliničkom centru Crne Gore, mr. sc. dr Nebojša Bulatović.

Pojašnjava da farmaceuti uvijek pacijentima treba da kažu u kom periodu da uzimaju ljekove, ali i suplemente.

– Jer postoje ljekovi koje treba da uzimate sa obrokom da bi njihov terapijski efekat bio dobar. To pacijenti nekad ne znaju ili neće da poslušaju i onda samim tim imamo i slabije dejstvo tog lijeka – navodi Bulatović.

Kontrolisano uzimanje suplemenata važno je jer se danas koriste u velikoj količini. I tu postoje pravila koja se moraju ispoštovati.

– Kovid vrijeme je donijelo poplavu uzimanja raznih suplemenata, pa je na farmaceutima da pojasne i neželjena dejstva, ali i da pitaju pacijente o njihovoj stalnoj terapiji. Važan je i režim uzimanja suplemenata, prije ili poslije obroka. To nekad zaborave da kažu, a to je važno zbog dejstva – zaključuje Bulatović.