Neki od najvećih problema zdravstvenog sistema sa kojima se susrijeću pacijenti i građani su duge liste čekanja na specijalističke preglede, termini su često toliko daleko da oboljeli ne mogu da prikupe sve potrebne nalaze za zakazanu kontrolu, ali i nestašica ljekova koje ljekar propiše, ali ih u apotekama – nema. Sve je više onih koji se okreću privatnim zdravstvenim ustanovama i apotekama, jer bolest ne pita koliko košta.

Jedan od segmenata koji koči je i začarani krug koji pacijenati prolaze od ljekara specijaliste do izabranog ljekara, jer elektronski servis nikada nije zaživio kao što je najavljivan ranijih godina…

Ovo su samo neki od izazova sa kojima se susreo ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, od kada je stupio na tu funkciju.

Na pitanje Pobjede – da li postoji način da se riješe duge liste čekanja koje su nekada i pola godine, a pacijenti nemaju toliko vremena i što je identifikovao kao krucijalni problem – nedostatak ljekara ili lošu organizaciju, dr Šimun kaže da oba faktora utiču na ovaj problem.

– Postoje oblasti u kojima nedostatak ljekara može usloviti i uslovljava duže čekanje na pojedine specijalističke preglede i upravo smo krenuli u proces mapiranja kadrova tj. izrade plana za osnaživanje ljudskih resursa u zdravstvu za naredni desetogodišnji period. Cilj je jasna analiza postojećeg stanja gdje ćemo vidjeti koje su to specijalističke grane koje su nam nedostatne, gdje je ljekarski kadar pred prirodnim procesom završetka svog radnog vijeka, odnosno penzijom, pa da se onda fokusiramo na dodjele specijalizacija i supspecijalizacija upravo za te oblasti i svakako u onim ustanovama koje imaju specifikum obavljanja određenih procedura. Ako danas u Opštoj bolnici u Nikšiću imamo usluge iz oftalmologije koje, mogu slobodno reći, imaju nivo evropskog standarda, onda ta ustanova i u pogledu opreme i kadra mora biti osnažena i dobiti podršku donosilaca odluka. Na taj način rasteretićemo Klinički centar koji, kao najnaprednija ustanova tercijarnog nivoa, takođe generiše, na primjer, liste čekanja u oblasti oftalmologije – kazao je ministar dr Vojislav Šimun.

POBJEDA: Kazali ste i da organizacija rada ustanova čini dio problema. Da li je problem i digitalizacija?

ŠIMUN: Moram biti potpuno iskren i reći da vjerujem da i organizacione sposobnosti menadžmenta značajno mogu unaprijediti rad u svakoj zdravstvenoj ustanovi, a to najprije znači dostupnu i blagovremenu zdravstvenu zaštitu za građane, gdje liste čekanja moraju imati neki pristojan period koji ni na koji način ne smiju ugroziti pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu. S obzirom na to da liste čekanja najviše pogađaju Klinički centar Crne Gore, imam velika očekivanja od novog menadžmenta u tom smislu.

Ovdje je važno istaći da je veliki problem i neadekvatna digitalizacija zdravstvenog sistema. U 21. vijeku imamo nefunkcionalne servise koji, između ostalog, u velikoj mjeri mogu da riješe i ove izazove. I u tom pravcu smo pokrenuli proces nabavke adekvatnog softvera, koji će moći da podrži potrebe zdravstvenog sistema, tačnije zaposlenih u njemu, a kao krajnji benefit dobićemo pacijente koji su zdravstvenu uslugu ostvarili brže.

POBJEDA: Kada su u pitanju teži bolesnici, onkološki ili hitna stanja, veoma često se dešava da pacijent koji ima zakazanu kontrolu ne može do tog termina da sakupi sve neophodne nalaze kroz javni zdravstveni sistem. Onkološki pacijenti takođe imaju isti problem ili iskrsne potreba za nekim novim pregledom. Što se dogodilo se nekada najavljivanim onkološkim ambulantama kroz koje bi oni mogli da „preskoče“ redovan put i tako olakšaju težinu koju već nose, psihički i fizički, zbog dijagnostikovanog kancera?

ŠIMUN: Kao što smo i nedavno Pobjedi odgovorili, briga o ovim pacijentima jeste i biće prioritet u zdravstvenim politikama. Pored jasnih procedura koje će morati da poštuju sve ustanove, a tiču se prioriteta kod zbrinjavanja onkoloških pacijenata na svim nivoima zdravstvene zaštite, zadatak Ministarstva zdravlja, tačnije Sektora za kontrolu kvaliteta biće kvartalni izvještaji i evaluacija usluga pruženih ovim pacijentima sa indikatorima kvaliteta.

Pored savremene terapije za ovu grupu pacijenata, gdje je Crna Gora mnogo superiornija u odnosu na zemlje okruženja i ima evropske standarde u terapiji, napravili smo još jedan korak više kako bismo preduprijedili nestašice ljekova za onkološke pacijente tako što smo aplicirali za učešće u projektu EK pod nazivom ,,Alijansa kritičnih ljekova“, prepoznajući trendove u vezi sa sve češćom pojavom nestašica na evropskom i svjetskom nivou. Alijansa će se baviti analizom kritičnih ljekova koje je prepoznala Evropska agencija za ljekove, a za koje je povećan rizik za pojavu nestašica, ali i načinima za prevazilaženje istih.

Kako bismo onkološkim pacijentima olakšali apliciranje terapije, ali i sproveli uštede koje do sada nijesu bile moguće zbog načina davanja terapije, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore iniciralo je nabavku Komore za citostatike.

Radi se o savremenom pristupu u obezbjeđivanju terapije onkološkim pacijentima, na način što im omogućava da terapiju prime u mjestu prebivališta, bez obaveze da, kao do sada, dolaze u Klinički centar. Ovo predstavlja veliku olakšicu za pacijente oboljele od najtežih bolesti. Takođe, ostvariće se značajne uštede jer će se svaka ampula iskoristiti 100 odsto, što do sada nije bio slučaj, jer su se preostale doze do sada uništavale i nijesu mogle biti iskorišćene za drugog pacijenta. Procjena je da će se na ovaj način uštedjeti oko 600.000 eura na godišnjem nivou.

POBJEDA: Crna Gora zauzima nezavidnu prvu poziciju u obolijevanju od nezaraznih bolesti. Visoko se kotiramo u obolijevanju i umiranju od raka grlića materice, a čini se da buduće generacije zbog vakcine imaju bolju šansu. Rak dojke je veliki problem, kao i kardiovaskularne bolesti, dijabetes i oboljenja koja se dovode u vezu sa pušenjem. Na koji način se još može podići svijest o redovnim kontrolama kako bi se spasili ljudski životi, ali i budžet zdravstva, kroz same preglede i prevenciju?

ŠIMUN: Preventivne preglede i skrinig programe prepoznali smo kroz svaki strateški dokument. Poseban akcenat u narednom periodu biće stavljen na jačanje primarnog nivoa zdravstvene zaštite, tačnije oslobađanje ljekara od administrativnih obaveza, što će im dati prostora da se bave upravo prevencijom, kako hroničnih nezaraznih bolesti tako i karcinoma, u prvom redu grlića materice i dojke, gdje zaista imamo visoku incidencu obolijevanja i smrtnosti.

Uvođenje programa HPV vakcine, takođe je veoma značajno za ovaj vid prevencije. Mogućnost da se u najmlađem uzrastu primi devetovalenta vakcina koja štiti od karcinoma grlića materice veliki je napredak i država neće žaliti sredstava za kupovinu ove vakcine, ali svi zajedno moramo učiniti mnogo više da vratimo povjerenje struci i oslobodimo se malignih uticaja antivakcinalnih lobija, koji su spremni da nas vrate vjekovima unazad kada se umiralo od bolesti koje su prije deceniju bile uveliko iskorijenjene, a danas kucaju na vrata razvijenog svijeta.

POBJEDA: Osim Kliničkog centra, sada postoje i opšte bolnice koje bi trebalo da ga rasterete. Da li su opšte bolnice spremne da obavljaju svoju funkciju? Da li, na primjer, nova angio-sala u Beranama radi jer, prema nekim informacijama, ljekara i obučenog medicinskog osoblja nema?

ŠIMUN: Formiranje kliničko-bolničkih centara u Beranama i Kotoru je proces koji će tek u narednom periodu biti zaokružen na pravi način. Pored formalno-pravne odrednice koja im daje nivo tercijara, ove dvije ustanove pred sobom imaju zadatak da, naravno uz pomoć Ministarstva zdravlja, usluge koje pružaju zaista dovedu do nivoa koji zahtijeva i podrazumijeva jedan klinički centar.

Angio-sala u Beranama je u završnoj fazi puštanja u rad. Informisan sam da se osoblje, koje ima KBC Berane, dodatno edukuje za ovu oblast, a za početak će svakako imati pomoć od kolega iz KCCG kao i regionalnih kliničkih centara.

POBJEDA: Kako će se riješiti problem nedostatka ljekara na sjeveru, kao što je nedavno bio slučaj da je Žabljak tek dobio pedijatra, specijalista nema… Da li Ministarstvo može da pomogne ljekarima koji bi radili na sjeveru?

ŠIMUN: Planom specijalizacija i užih specijalizacija za narednih deset godina upravo će biti ojačane zdravstvene ustanove na sjeveru. Bolji uslovi rada i stambena politika za zdravstvene radnike iz ovih regiona već je dio pregovora Ministarstva sa stambenom zadrugom, ali i lokalnim samoupravama koje su spremne da participiraju prilikom izgradnje stambenih objekata kroz oslobađanje od dažbina na opštinskom nivou.

Dobra organizacija rada i menadžment sa vizijom kakvu, na primjer, imamo u bjelopoljskoj opštoj bolnici takođe su jedan od načina kako mlade kolege rado ostaju da rade u svom rodnom mjestu ili čak dolaze da rade u jednu takvu ustanovu.

POBJEDA: Prošle godine smo svjedočili odlivu velikog broja ljekara iz Kliničkog centra, uprkos povećanim platama. Kazali su da uslovi rada nijesu zadovoljavajući, da je često falilo medicinske opreme… Da li KCCG trpi zbog njihovog odlaska, jer je za stvaranje dobrog specijaliste potrebno vrijeme?

ŠIMUN: Postoji određeni osjećaj nelagode kada profesionalci sa iskustvom, kakvi zaista jesu bili ljekari koji su napustili KCCG, završe radni vijek u toj ustanovi. Ipak, moramo imati u vidu činjnicu da posao ljekara kroz dugi niz godina nosi ogroman teret i odricanje, odgovornost koja se može pripisati malo kojoj profesiji, nekada možda zahtijeva predah i neki laganiji tempo.

Ne smijemo zaboraviti da su uz uvažene kolege u KCCG, koje su odlučile da svoj angažman završe u toj ustanovi, stasale generacije vrsnih ljekara, koje su oni učili i uz koje su ovladali vještinama ljekarskog posla, pa je i to dio našeg profesionalnog puta. U svakom slučaju, kadar se mora obnavljati, a iskusni ljekari čuvati i voditi računa o njihovim potrebama kako bi javno zdravstvo imalo čvrst oslonac.

POBJEDA: Takođe, jedna činjenica koja zabrinjava i možda umanjuje urušeno povjerenje u zdravstveni sistem je – da plate ljekarima nikada nijesu bile veće, a pacijenti nikada nijesu bili nezadovoljniji. Kako to objašnjavate?

ŠIMUN: Plate ljekarima, o kojima se spekuliše u javnosti, počesto i na neprimjeren način, konačno su na nivou zadovoljavajućih u odnosu na dužinu školovanja, cjeloživotnog učenja i usavršavanja, a posebno odgovornosti i obaveza, ali i rizika koje nosi posao ljekara. Pola svog života ljekar provede učeći. On najčešće nije dio esencijalnih porodičnih događaja, poput rođenja djeteta, rođendana ili drugih momenata koji život zaista obogaćuju.

Naša radost je uspješno završena operacija, na svijet donosen novi život, spašen život poslije teških bolesti… Isto tako, ljekar ostaje nijem pred izgubljenom bitkom u hirurškoj sali ili na drugom mjestu, gdje su očekivanja od njega ogromna.

Neću biti u potpunosti isključiv i reći da nema prostora za napredak u odnosu prema pacijentima i poslu uopšte, ali vjerujem da najveći dio kolega svoj posao obavlja onako kako nalažu načela Hipokratove zakletve.

Nezadovoljstvo pacijenata nama mora biti putokaz kako da unaprijedimo pružanje usluga. Upravo su njihove pritužbe najznačajniji input za reagovanje donosilaca odluka i kreiranje politika.

Institut ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu mora da opstane

POBJEDA: Koliko je država izgubila odnosom prema Opštoj bolnici Meljine i Institutu ,,Dr Simo Milošević“ koji su pred gašenjem, a nekada su bili reprezentativne ustanove?

ŠIMUN: Opšta bolnica u Meljinama i Institut u Igalu dvije su neuralgične tačke koje su dočekale novu administraciju, sa problemima starim nekoliko decenija. Što se tiče bolnice u Meljinama, ovdje smo ipak uspjeli da kroz odluku Ministarstva zdravlja bolnicu uvedemo u javni zdravstveni sistem preko KBC Kotor i zadržimo kadar, kao i nivo pružanja usluga. Ipak, opterećujući broj sudskih procesa, koji se vode u odnosu na ovaj slučaj, ne ostavljaju nam puno prostora. Tamo su ljekari i medicinsko osoblje u skladu sa Zakonom o radu dobili produženje ugovora na godinu.

Ukoliko se ovaj status nastavi, nakon tri godine njihova rješenja će biti apsolutno na neodređeno vrijeme. Najvažnije je da bolnica funkcioniše, da ljekari zaista daju svoj maksimum, ali i da država servisira sve obaveze koje se tiču medicinske opreme, reagenasa, sredstava za isplatu zarada…

Institut ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu je u fokusu naših napora ovih dana da iznađemo rješenje za njegov opstanak. Neupitna je potreba njegove održivosti i neupitna je ekselentnost i uspješnost pružanja usluga u Institutu. Opterećujući dugovi, takođe stari nekoliko decenija, kao i odluka koja će u konačnom morati da se donese u vrhu izvršne vlasti, moraju u najskorije vrijeme dati odgovor na pitanje održivosti Instituta.

Lični stav moj je da Institut mora nastaviti svoje postojanje, a način na koji je to moguće ostvariti vjerujem će vrlo brzo biti poznat javnosti.