Kovid je još uvijek među nama, no neke su se stvari promijenile u odnosu na prve mjesece pandemije. No, iako dugi covid pogađa milione ljudi širom svijeta, to je još uvijek relativno neistraženo područje.

“Dugi covid je pojam koji opisuje raznolikost učinaka na fizičko i mentalno zdravlje koji se javljaju i traju dugo nakon infekcije koronavirusom”, objasnio je dr. Aaron Friedberg, klinički rukovodilac Programa oporavka nakon kovida u Ohaju u medicinskom centru na državnom sveučilištu Wexner.

200 simptoma dugog kovida

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da kod dugog kovida simptomi traju i četiri sedmice nakon infekcije, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) da simptomi mogu potrajati i 12 sedmica. Friedberg navodi da definicija dugog kovida zavisi o tome s kim razgovarate pa stoga može biti teško dijagnostikovati i liječiti ovo stanje. Situaciju dodatno otežava i to što se simptomi dugog kovida mogu uvelike razlikovati od osobe do osobe.

Sara Gorman, izvršna direktorica Critice, organizacije koja se bori protiv znanstvenih dezinformacija, navodi da se mogu javiti respiratorni, kardiovaskularni, gastrointestinalni, kognitivni i neurološki simptomi, ali i simptomi mentalnog zdravlja.

Prema nekim definicijama, 200 simptoma može biti okarakterisirano kao dio dugog kovida.

Najčešći simptomi dugog kovida

Gorman navodi da je jedan od najčešćih simptoma dugog kovida umor, ali to nije ona vrsta iscrpljenosti koja se može riješiti drijemanjem ili ranijim odlaskom na spavanje.

“Riječ je o iscrpljujućem osjećaju da se ne možete dobro kretati, da nemate energije za ništa”, kazala je Gorman.

Kod ljudi koji imaju ovaj simtpom može se dogoditi da previše naprezanja tokom jednog dana može dovesti do toga da danima ne mogu napraviti gotovo ništa.

Friedberg navodi da se kod osoba koje pate od dugog kovida može javiti ubrazan rad srca i bol ili nelagoda u grudima. Kako navode stručnjaci Johns Hopkins Medicine, može se javiti i nepravilan rad srca, a rezultat toga mogu biti i neki drugi fizički simptomi poput vrtoglavice.

Još jedan učestali simptom dugog covida je glavobolja. Studije su pokazale da je riječ o upornim, dugotrajnim glavoboljama koje se često pojavljuju. Jačina glavobolje zavisi od osobe do osobe.

Moždana magla

Moždana magla je još jedan kognitivni simptom dugog kovida, a on označava da osoba može imati probleme s pažnjom i može postati zaboravna, objasnila je Gorman za Huff post.

Friedberg navodi da je kratkoća daha još jedan čest simptom dugog kovida, a osobe kod kojih se javlja ovaj simptom mogu imati poteškoća dok se na primjer penju uz stepenice ili ne mogu vježbati kako su to činili prije nego su se zarazili koronavirusom.

“Mali dio pacijenata takođe ima problema sa želucem. Vidjeli smo ljude koji imaju uporni proliv koji ponekad može ići uz kovid”, naveo je dr William Lago, medicinski direktor Klinike za oporavak za pacijente s dugim kovidom u Cleveland u.

I CDC navodi da su stomačni problemi još jedan simptom koji može biti povezan s dugim kovidom.

Utjicaj na mentalno zdravlje

Poremećaji mentalnog zdravlja kao što su depresija i anksioznost, česti su simptomi dugog kovida. Brojne studije su kroz protekle tri godine pokazale da su ljudi koji obole od kovida-19 skloniji tome da primijete neke probleme s mentalnim zdravljem.

Konkretno, istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal otkrilo je da su ljudi koji su imali kovid imali 35% više šansi da razviju anksioznost i 40% su skloniji tome da razviju depresiju.

Nadalje, studija iz 2022. godine objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da unutar tri mjeseca od infekcije, 20% osoba koje je imalo kovid je po prvi put dobilo neku psihijatrijsku dijagnozu.

Neki imaju jedan simptom, neki više njih

Lago je naveo da većina ljudi koje je bilo u njegovoj klinici ima više simptoma koji su obično prilično rašireni što znači da mogu biti potpuno različiti – na primjer osoba istovremeno može imati proliv i nelagodu u prsima, a oba ta simptoma mogu ukazivati na dugi kovid. No, i samo jedan simptom može ukativati na ovo stanje.

Zanimljivi su i rezultati studije iz kolovoza koja je objavljena u časopisu Journal of Women’s Health, a koja je pokazala da se kod muškaraca češće javljaju kardiovaskularni simptomi dugog kovida, a kod žena neurološki.

Ako sumnjate da imate dugi kovid, trebali biste se javiti svom ljekaru opšte prakse koji može utvrditi je li zaista u pitanju dugi kovid ili neka druga bolest.