U Crnoj Gori uprkos velikom prilivu stranih državljana, za koje se pretpostavlja da ih ima oko dvadeset odsto, živi prema preliminarnim podacima Monstata  633.158 stanovnika, što je  svega dva odsto više  nego na  popisu 2011. kada  je bilo  625.266 stanovnika.

Ovo je pokazatelj ubrzanog odliva državljana Crne Gore, smatra predsjednica Banke hrane, Marina Medojević. Razlozi zbog kojih se to dešava su, dodaje, manje više poznati.

Naša država nema strategiju niti plan kojim  bi podržala svoje građane da ostanu na svojim vjekovnim ognjištima, ističe Medojević.

– Čak i zvanična statistika nezaposlenih( ZZZ) pokazuje da je nezaposlenih oko 40 000. Ima ih mnogo više jer je povjerenje u ovu instituciju malo pa se ne prijavljuju nazaposleni a zapošljavanje podsredstvom ove ustanove je malo a primanja nema, dodaje ona.

Koliko ljudi živi teško, po njoj, pokazuje poslednji podatak da osamdeset odsto građana Crne Gore sa manje ili više teškoća spajaju kraj sa krajem.

– Ako su primanja nedovoljna, novih radnih mjesta nema, zaštitni mehanizmi očuvanja  životnog standarda izostaju, čuđenja za smanjenje broja naših stanovnika nema, smatra Medojević.

Broj ukupnih domaćinstava danas je  217.441 a na popisu 2011. ih je bilo 194.795. 

– Briga o porodici je izostala. Prosječan broj članova domaćinstva u Crnoj Gori je danas 2,9. a na popisu 2011.  je bilo 3.2. Velika je hrabrost podizati djecu u nestabilnim uslovima života,  bez sistemske podrške za rast , razvoj i obrazovanje djece, ističe predsjednica Banke hrane.

Ukazuje da nema sistemske brige, osnovne životne namirnice nisu dostupne mnogima, nema politike prema ograničenju cijena najama stanova. Danas imamo 396.873 stanova a 2011. bilo ih je 316.083, ukazuje Medojević. 

Da smo više gradili stambenih jedinica, nego ulagali u održanje porodica, pokazali su nam preliminarni rezultati nedavno završenog popisa, dodaje ona. Mi danas imamo 202.078 stanova više nego porodica u Crnoj Gori.

„Koliko vlasnika stanova profitira na račun države koja ne naplaćuje porez i na račun ugroženih građana koji jedva uspijevaju platiti kiriju, ne znamo. Država prema nekim podacima gubi oko 30 milona eura na crnom tržištu od neoporezivanja stanova bogatih vlasnika. Čuje se, nezvanično, da ima oko 30.000 podstanara, mi registar podstanara nemamo. Da radimo odgovorno, gradili bi od tog novca socijalne stanove i podržali mlade da ostanu i stvaraju porodicu ovdje, smatra Medojević.

Danas mladi i ne samo mladi već čitave porodice odlaze, bez namjere da se vrate, ističe ona.

„Koliko malo ima registrovanih izdavalaca stanova u Podgorici, može se pretpostaviti prema broju porodica koje su stekle pravo na subvenciju od 50 eura od glavnog grada. Od 1.193 korisnika MOP-a ( materijalno obezbjeđenje porodice- jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima koje se teško stiče a čiji iznos primanja se kreće od 82 do 164 eura, po porodici) sa  4.291 članova porodice u Podgorici, samo 127 podstanaraskih  porodica je moglo priložiti ugovor sa izdavaocem prostora za život i tako dobiti subvenciju“, zaključila je Medojević.