Migranti i Balkan: Jesu li strahovi od nove izbjegličke krize opravdani

  • 1 mjesec pre
  • 117 pregleda
  • Izvor: pobjeda.me

Stručnjaci smatraju da nije moguć veliki talas migranata na takozvanoj Balkanskoj ruti, poput onog iz 2015. godine.

Otkako je posle vojnog poraza u Siriji prošle nedjelje Turska otvorila granicu sa Grčkom za migrante, na Balkanu se sve više govori o obnavljanju takozvane “Balkanske rute” i snažnom naletu izbjeglica na putu ka Evropi.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan najavio je da će milioni izbjeglica krenuti ka Evropi, a od prošle subote je na granici Grčke i Turske zaustavljeno najmanje 24.000 ljudi.

Godine 2015. kada je migrantska kriza bila na vrhuncu, takozvanom “Balkanskom rutom” – od Grčke, preko Sjeverne Makedonije, Kosova, Srbije i Bosne i Hercegovine ka zemljama zapadne Evrope, prije svega Njemačkoj – prošlo je više od milion ljudi.

Dok pojedini političari koriste trenutnu situaciju za promovisanje antimigrantskih stavova, oni koji su na terenu – Komesarijat za izbjeglice Srbije i aktivisti humanitarnih i nevladinih organizacija – smatraju da su strahovi neopravdani.

– Oni migranti koji su u Grčkoj preći će vjerovatno Zapadni Balkan na putu do Evrope, kao što su i dosad prelazili –  kaže za BBC na srpskom Gordan Paunović iz nevladine organizacije Infopark.

– Ali treba znati da je to pedesetak ljudi dnevno, to su zanemarljive cifre. Tokom 2015. prolazilo je 5.000 dnevno – to je 100 puta više ljudi – napominje Paunović.

I Vladimir Cucić, komesar za izbjeglice i migracije Srbije, smatra da je daleko manji broj ljudi je u pokretu nego što je najavljivano.

Srbija: Situacija kao prethodnih godina, a različito raspoloženje

Prema podacima Infoparka, organizacije koja se godinama bavi pitanjem migranata, trenutno u Srbiji boravi manje od 7.000 migranata.

Slični su i podaci Komesarijata za izbeglice- u prihvatnim centrima se trenutno nalazi 5.691 osoba, a van centara oko 650 ljudi koji uglavnom odbijaju da budu smješteni u ove objekte.

– Imaćemo vrlo sličnu situaciju kao prethodnih godina. Broj migranta jeste malo porastao, ali to je sve relativno zanemarljivo – možda ih na godišnjem nivou ima 5.000 više. Umjesto 30, biće 35 hiljada ljudi – kaže Paunović.

No, atmosfera u zemlji se promijenila – dok su prije pet godina mnogi nosili pomoć migrantima, danas je – i među političarima i među građanima – čini se, raspoloženje drugačije.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija nastaviti da bude solidarna sa migrantima, ali je prvi put rekao da “ukoliko bude potrebno, u Srbiju neće ući niko”.

– Ali to ćemo sami da procjenjujemo, a nećemo da se iživljavamo nad tim ljudima. Sigurno nećemo biti parking za migrante i neće biti naseljeno 400.000 migranata – rekao je Vučić.

Lider Dveri Boško Obradović se posebno istakao medijskim nastupom na Jutjubu – gde je izveo svojevrsni eksperiment sa čašama u kojima su voda i sokovi, pokazujući tako, navodno, miješanje migranata i građana Srbije.

Dveri su oformile i rezoluciju o migrantskoj politici kojom se naglašavaju potencijalni “problemi koncentracije vojno sposobnih migranata koji se, kako navode, “nekontrolisano kreću Srbijom”.

Paunović smatra da “migrantsko pitanje nije više humanitarno i bezbjednosno, već je postalo političko.

– Na njemu se gube i dobijaju izbori – navodi Paunović.

Kako on kaže, nasilje su prema migrantima su prihvatile i neke od evropskih institucija koje su izrazile “podršku Grčkoj, samo da zadrži migrante da ne dođu u njihovo dvorište”.

Takav stav ima i reperkusije na Srbiju, navodi.

– Najveći problem je pogoršanje društvene klime i činjenica da je ovdje normalizovano prisustvo profašističke, rasističke i antimigrantske retorike.
“Djelovi opozicije se utrkuje ko će veću lažnu vijest da izmisli – ističe Paunović.

On poziva nadležne da reguju na svakodnevne izjave koje su otvoreno pozivanje na rasnu i vjersku diskrimnaciju ili uznemiravanje javnosti.

Kako se Sjeverna Makedonija priprema za novi talas migranata


Sjeverna Makedonija se nalazi u potpuno drugačijoj situaciji u odnosu na 2015. godinu i posljednju veliku migrantsku krizu.

Na vlasti više nije Nikola Gruevski, koji je tada bio dio sistema za jrešavanje pitanja Balkanske migrantske rute.

Na vlasti nije ni Vlada koja ima pun kapacitet, već tehnička vlada koju čine predstavnici i vlasti i opozicije, što je makedonski specijalitet pred izbore.

Tehnički premijer je Oliver Spasovski, ministar unutrašnjih poslova vlade Zorana Zaeva.

Ove nedjelje održan je sastanak posebnog štaba u okviru Vlade i donijta je odluka da se podigne stepen pripravnosti, a ponovljeno je i da Sjeverna Makedonija ostaje tranzitna zemlja.

Vlada je najavila i da će se ojačati žičana ograda, koja je korišćena za sprječavanje prelaska migranta i 2015.

Ostaju dva tranzitna centra “Vinojug” i “Tabanovce” i u njoj se migranti mogu zadržati svega 72 sata, rekao je tehnički premijer.

I makedonska policija čeka eventualni novi migrantski talas u delikatnom stanju jer je privremeno na njenom čelu tehnički ministar iz redova opozicione VMRO-DPMNE.

Oko ovog resora vode se i najveće političke bitke u predizbornom periodu jer Sjevernu Makedoniju očekuju parlamentarni izbori 12. aprila.

Hronologija migrantske krize u Evropi

  • Najveći broj dolazaka – 1.015.078 – zabeležen je 2015. godine. Tada su hiljade ljudi izgubile živote u putu
  • Više od 800.000 ljudi stiglo je preko mora iz Turske u Grčku. Većina je nastavila putovanje Evropom kako bi stigla do Njemačke i Švedske.
  • EU i Turska su 20. marta 2016. postigle dogovor po kojem su sirijske izbjeglice vraćene sa grčkih ostrva u Tursku. Zauzvrat, Turska je dobila šest milijardi novčane pomoći od EU
  • Poslije postizanja dogovora, drastično se smanjio broj izbjeglica u Grčkoj
  • Do obala Italije je tokom 2016. i 2017. stiglo 180.000 i 119.000 ljudi, koje su krijumčari čamcima prevezli iz Sjeverne Afrike, pisao je BBC Njuz.
  • Tokom 2017. godine Italija je primila 67 odsto svih migranta koji su stigli do Evropske unije. Taj broj se značajnije smanjio tek 2018.
  • Najveći broj tražilaca azila u EU su iz Sirije, Iraka, Avganistana, Nigerije i Pakistana, u svima njima su nedavno bili ili i dalje traju sukobi.
  • Između 2014. i 2017. godine, više od 919.000 Sirijaca zatražilo je azil u EU.

Šta dalje?

Nikakav veliki talas migrantske krize nije moguć, tvrdi Paunović.
– Evropa je donela odluku da su njene spoljne granice zatvorene, da Grčka i Fronteks na Mediteranu brane takozvanu tvrđavu Evrope, tako da nikakav dramatičan porast broja migranata nećemo vidjeti – kaže Paunović.

To bi, kaže, bilo moguće samo u slučaju da dođe do neke užasne globalne kataklizme.

I Cucić kaže da je “Srbija domaći zadatak obavila najbolje moguće” i da će nastaviti to da radi.

– Srbija nije uzrokovala migrantsku krizu, a mnogo je pomogla da ona bude amortizovana. Niko od milion ljudi koji su prošli Balkanom nije se vratio. Kao zemlja tranzita, mi tu čorbu kuvali nismo, nije red ni da kusamo – zaključuje Cucić.

Copyright © 2020 PV Informer. Sva prava zadržana.