Iako je svjetska zdravstvena organizacija 2018. godine na popis bolesti uvrstila i prekomjerno igranje video-igrica, teško je mlade i djecu odvući od ekrana. Gejming industrija doživjela je ekspanziju i u Crnoj Gori.

S napretkom tehnologije, djeca mnogo češće igraju igrice na gejming konzolama, kompjuterima i telefonima.

Četrnaestogodišnja Isidora Jovićević, kojoj ta vrsta razonode nije u vrhu prioriteta, smatra u razgovoru za portal RTCG da njeni vršnjaci mnogo vremena provode igrajući igrice.

Psiholog Milan Radovanović objašnjava da igranje igrica može pozitivno uticati na koordinaciju i motoriku.

Da je gejming industrija doživjela ekspanziju i u Crnoj Gori, posebno tokom pandemije, ističe predsjednik Saveza elektronskih sportova Filip Šoć. Kaže da se na takmičenjima u igranju igrica, koje je Savez do sada organizovao, u prosjeku prijavi od 80 do 90 odsto djece.

Većina djece, nažalost, ima pogrešan pristup zbog čega dolazi do niza problema na psihološkom, fizičkom, socijalnom i porodičnom nivou, upozorava Radovanović. Najgori scenario je, kaže, formiranje kliničkog sindroma zavisnosti.

Svjetska zdravstvena organizacija je, naime, sredinom 2018. na popis bolesti uvrstila i prekomjerno igranje svih vrsta igrica, dok je Kina djeci ispod 18 godina zabranila da igraju videoigre više od tri sata sedmično kako bi smanjila zavisnost.

Dokle god imamo mjeru i dok ono što radimo ne utiče negativno na nas, našu porodicu i okolinu, postupamo ispravno, zaključila je u razgovoru za portal RTCG Isidora Jovićević.