Ne naziva narod tek tako sjeverni vjetar čistačem

    8 godina pre 96 pregleda Izvor: cdm.me

Gust saobraćaj, ali i sve veći broj pojedinačnih ložišta, glavni su uzroci zagađenja vazduha u Crnoj Gori, kazao je za Pobjedu direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić, navodeći daje taj problem najveći u Pljevljima, Podgorici i Nikšiću, piše Pobjeda.

Kako je objasnio, prekoračenja količine PM čestica i vrijednosti sumpor(IV)oksida dešavaju se u toku zimskih mjeseci u ovim gradovima, što govori, kaže on, da su najveći uzroci zagađenja . upravo grijanje na drva i ugalj.

Prekoračenja

„Mjerenjatokom prošle godine govore da se broj prekoračenja PM10 čestica kretao od 39 u Baru do 189 u Pljevljima. U Podgorici je bilo 82,auNikšiću 113 prekoračenja srednje dozvoljene dnevne koncentracije ovih čestica u vazduhu. Najveći broj prekoračenja dešava se tokom novembra i decembra. Ovom stanju su, osim emisije polutanata u vazduh, doprinijeli i meteorološki uslovi (stabilna atmosfera, pojava inverzija i visok atmosferski pritisak) koji su dominirali cijelim regionom. Ovaj problem je bio najizraženiji u Pljevljima, gdje su evidentirana svakodnevna prekoračenja“, naveo je Spahić.

Zimi, kako je dodao, i Podgorica ima dosta prekoračenje oko devet sati uveče.

„Iako nam se čini da su na području Podgorice klimatski uslovi daleko povoljniji nego na sjeveru, tu imamo najveći broj registrovanih automobila, a broj ložišta je viši od 5.000. Imate grijanje na drva, ugalj, domaćinstva imaju centralna grijanja, osim u stambenim zgradama gdje nema tih mogućnosti“, kazao je on.

Spahić smatra da je, možda, problem i što javni prevoz nije regulisan, pa ljudi ne mogu da se oslone na gradske autobuse i koriste automobile.

„Porodica u Podgorici u prosjeku ima tri automobila, dosta je polovnih uvezeno i isparanja od tih gasova dosta su prisutna u vazduhu i utiču na kvalitet, pogotovo u zimskom periodu kada nema provjetravanja i nema sjevernog vjetra. Nije narod bez neke sjeverni vjetar nazvao čistačem“, ističe Spahić.

Problem je, kako kaže, sličan i u Nikšiću, gdje takođe imamo veliki broj ložišta i veliki broj automobila, a i Željezara radi. Pljevlja, osim ovih faktora, imaju i nepovoljan geografski položaj. Nalazi se u kotlini, kao da ste na cijeli grad stavili poklopac i nemate strujanja vazduha kaže Spahić.

On smatra da će se uveliko riješiti problem gradnjom drugog bloka Termoelektrane koja bi obezbijedila kotlarnicu za centralno grijanje u gradu.

„Dešava se da Termoelektrana ne radi nego ima remont, a kvalitet vazduha je loš kao i kada radi, tako da nije samo ona uzrok zagađenja. Veliki je broj ložišta u Pljevljima, svi se griju na ugalj i uz ovakve klimatske uslove i geografski položaj sve to utiče da ovaj grad ima ovakav kvalitet vazduha“, tvrdi Spahić.

Kratkoročne mjere koje su sproveli, objašnjava on, nijesu donijele neke rezultate.

„Prošle godine se kasno krenulo sa peletom. Svijest kod građana, kada je u pitanju pelet, nije dovoljno razvijena. Svi učestvuju u zagađenju vazduha, a svi traže pomoć da neko taj problem riješi. Pelet bi smanjio zagađenost, jeste malo skuplji, ali je kvalitet grijanja isti, ako ne i bolji. Nema pepela i dosta je kaloričan“, kazao je Spahić.

Rješenja

On ističe da nadležni ulažu velike napore da se zagađenost smanji.

Naglašava i da će Crna Gora u procesu pridruživanja EU morati da ispuni mnoge uslove, što podrazumijeva uvođenje novih tehnologija. Osnovni problem kod nas je, kako tvrdi, što nemamo gasovoda, a „čitav svijet se grije na gas“.

„Moja bi želja bila da dođemo do tog prirodnog gasa koji bi se koristio za grijanje, onda ne bismo imali ta individualna ložišta, već centralne toplane“, dodaje Spahić.

On ističe i da je problem što prilikom gradnje zgrada i kuća investitori ne vode računa da prozori i stakla budu prema južnoj strani, radi izolacije.

„Grijanje je prepušteno ljudima individualno, svako bira šta hoće i to je veliki problem koji treba rješavati u budućnosti“, zaključuje Spahić.