U Crnoj Gori, kao u EU i u zemljama regiona, izražena je problematika krijumčarenja i nedozvoljene trgovine akciznim robama, prije svega cigaretama. Ova kriminalna aktivnost dovodi do gubitka prihoda od akciza, poreza i carina, odnosno prouzrokuje značajan gubitak za budžet Crne Gore i dovodi do destabilizacije tržišta i ugrožavanja legalnih poslovnih struktura, navodi se u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA2021).

Kako je navedeno u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade,Crna Gora svake godine gubi između 15 i 20 miliona eura zbog sivog tržišta cigareta, što je 30% vrijednosti ukupnog legalnog tržišta duvanskih proizvoda.

Prepoznata su tri načina – rute krijumčarenja cigareta – plavom linijom (more/jezero), zelenom linijom (zvanične granice), kao i mješovita ruta koja podrazumijeva korišćenje obje navedene rute.

Plava linija, osim krijumčarenja u akvatorijumu Skadarskog jezera, obuhvata i pomorsku rutu preko Luke Bar i teritorijalnih voda, iz pravca Italije ili Albanije i obrnuto.

Zelena linija podrazumijeva krijumčarenje kako preko zvaničnih graničnih prelaza, tako i preko većeg broja lokacija koje se nalaze duž granične linije.

„Što se tiče mješovite rute, uloga Crne Gore je tranzitna, a najčešći i po obimu najznačajniji je tranzit cigareta koji se odvijao preko Slobodne carinske zone Luke Bar i to od zemalja otpreme ka zemljama Evropske Unije. Kao zemlje porijekla javljaju se zemlje of-šor zone, Bliski Istok, sjevernoafričke države, Ruska Federacija, UAE, Kina, Turska, Moldavija, Bugarska, Ukrajina, Bjelorusija, Albanija, Grčka, Kipar, a krajnja destinacija je tržište EU – Italija, Španija, Grčka i Velika Britanija“, piše u SOCTA 2021.

Kako se ističe, firme koje su vršile tranzit cigareta preko Slobodne carinske zone Luke Bar su posjedovale sva dokumenta za obavljanje ovog posla i najčešće su registrovane na of-šor destinacijama poput Hong Konga, Kariba, Dominikanske Republike, Urugvaja i drugih destinacija tzv. poreskog raja.

Na taj način cigarete su legalno dolazile i skladištile se u Luci Bar, nakon čega je dolazilo do zloupotreba i to najčešće na dva načina.

„Nakon otpremanja cigareta iz Luke Bar i izlaska brodova iz naših teritorijalnih voda, pošiljke mijenjaju dokumentaciju i krajnju destinaciju (registrovano je nekoliko zapljena cigareta da nakon izlaska iz Luke Bar, brodovi skrenu sa naznačene rute, npr. Libija i zbog navodnog kvara pokušavaju da pristanu u zemlje EU). Takođe u vodama Sredozemlja često se vrši pretovar sa većih na manje brodove, koji lakše dolaze do obale zemalja EU“, piše u dokumentu.

Ističe se da cigarete ostaju u Crnoj Gori, gdje se jedan dio prodaje na lokalnom tržištu, a drugi dio se krijumčari u zemlje okruženja (cigarete koje su na ovaj način prokrijumčarene i nelegalno izašle iz skladišta slobodne zone, ‘razdužuju’ se fiktivnim dokumentima navodnog izvoza koji je izvršen brodskim prevozom).

„Najveći broj cigareta koji je dolazio u Luku Bar uglavnom je pristizao iz luka Famagusta, Đoja Di tauro, Konstanca, Port Said i Dubai. Osim originalnih cigareta koje su se dopremale u Luku Bar, a koje su namijenjene legalnom tržištu, registrovano je da su se u Luku Bar dopremale i falsifikovane cigarete, u najvećem dijelu proizvedene u Kini, čija je krajnja destinacija sivo tržište zemalja EU, Azije, Afrike i Rusije“, navedeno je u SOCTA 2021.

Kroz dosadašnje istrage nije registrovano da se cigarete nelegalno proizvode u Crnoj Gori, ističe se u dokumentu Vlade.

„Registrovani su slučajevi da se legalno proizvedene cigarete u Crnoj Gori uz korišćenje fiktivne dokumentacije plasiraju na ilegalno domaće tržište“, navela je Vlada u dokumentu.

Najčešći brendovi cigareta oduzeti na sivom tržištu duvanskih proizvoda su Merilyn, Cosmopolitan, Prestige, Corset i Eva Slims (proizvedene u Bugarskoj), Trokadero i FM (proizvedene u S. Makedoniji), Ashima (proizvedene u Kini), Mac super slims (UAE), kao i Regina, Marble, Ibiza, Duhe classic, King, Virginia King, A1, Ma, Like, President i Fancy.

Zaplijenjene cigarete su bile namijenjene kako daljem krijumčarenju tako i crnogorskom tržištu. U Crnoj Gori, kako se ukazuje, krajnji i najvidljiviji učesnici krijumčarskih lanaca su ulični prodavci, pa tako imamo i veliki broj zapljena na pijačnim i otvorenim prostorima.

„Najviše takvih zapljena je izvršeno na teritoriji Podgorice, Berana, Kolašina, Bijelog Polja, Rožaja, Nikšića, Bara, Budve, Cetinja, Herceg Novog, Pljevalja i Danilovgrada“, piše u dokumentu.