Pranje novca putem građevinskih djelatnosti i poslova sa nekretninama i dalje je visokorizična oblast, jer i dalje relativno lako može apsorbovati velike količine kapitala.

Kada je riječ o pranju novca u Crnoj Gori, kao sektori koji su posebno ranjivi, prepoznati su: bankarski sektor, sektor tržišta nekretnina, sektor igara na sreću i sektor tržišta kapitala, navedeno je u Nacrtu strategije za borbu protiv korupcije 2024–2028.

– Korupcija i pranje novca su isprepleteni. Ovo važi i za korupciju velikih razmjera, koja uključuje prakse kao što su velika plaćanja bankovnim računima i ofšor kompanijama u različitim jurisdikcijama, kao i korišćenje složenih korporativnih šema za skrivanje stvarnih vlasnika. Korupcija uključuje milione eura nezakonitih sredstava, a korumpirani subjekti koriste profesionalne kriminalne mreže kako bi im pomogli u pranju mita koji primaju – navedeno je u Nacrtu strategije koja je objavljena na sajtu Vlade.

U nacrtu je navedena i sve više izražena problematika krijumčarenja i nedozvoljene trgovine akciznim robama, prije svega cigaretama.

– Procjenjuje se da Crna Gora svake godine gubi između 15 i 20 miliona eura zbog sivog tržišta cigareta, što je 30 odsto legalnog tržišta duvanskih proizvoda. U Crnoj Gori krijumčarenjem se bave organizovane kriminalne grupe koje su uključene i u druge kriminalne aktivnosti – krijumčarenje narkotika, grupacije blisko povezanih lica, kao i pojedinci. Značajnoj ekspanziji krijumčarenja cigareta doprinose velike razlike u cijeni duvanskih proizvoda u zemljama regiona, kao i u odnosu na zemlje Evropske unije. Ilegalna trgovina duvanom ima značajan uticaj na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno u smislu narušavanja domaće ekonomije i izgubljenih carina i poreza. Prema studiji iz 2019. godine, dvije od pet odraslih osoba u Bosni i Hercegovini su pušači, kao i jedna od tri odrasle osobe u Crnoj Gori i Srbiji. Nivo konzumacije ilegalnog duvana (krijumčareni, falsifikovani, jeftini bijeli i fino rezani duvan) varira u zavisnosti od regiona, sa 6,5 odsto u Srbiji, 20,3 odsto u Bosni i Hercegovini i 27,9 odsto u Crnoj Gori – piše u nacrtu strategije.

U strategiji je obrađena i oblast igara na sreću.

– Kao ciljevi koje treba dostići u svrhu smanjenja korupcije i rizika od korupcije u sistemu igara na sreću su, kako unapređenje zakonodavnog okvira, tako i jačanje nadzora i kontrole priređivača. U pogledu unapređenja zakonodavnog okvira neophodno je prije svega donošenje novog Zakona o igrama na sreću koji bi trajno i jasno regulisao veliki broj pitanja koja su se do sada pokazala kao podložna koruptivnim aktivnostima (npr. udaljenost poslovnica gdje se priređuju igre na sreću od obrazovnih ustanova, mjesta na kojima je moguće primati uplate igrača, mjesta na kojima se priređuju igre na sreću, ograničenja u pogledu reklamiranja priređivača, itd.) – navedeno je u nacrtu strategije.