Foto: Ilustracija –

U Crnoj Gori je od 2018. godine predato oko 56.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. Do sada je donijeto 2.818 rješenja o legalizaciji, a po osnovi naknade za urbanu sanaciju prikupljeno je šest miliona eura. To je u emisiji „Mreža“ na TVCG kazala Radmila Lainović iz Ministarstva urbanizma.

„Postupak legalizacije otpočeo je stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata evo već od 2017. tj od 2018. jer je do tada važio rok za predaju zahtjeva za legalizaciju. Predato je za čitav ovaj period oko 56.000 zahtjeva za legalizaciju po svim opštinama“, kazala je Lainovićeva.

Ona je kazala da nadležno ministarstvo vrši nadzor nad procesom, a jedinice lokalne samouprave vode postupke legalizacije.

„I nama kvartalno dostavljaju izvještaj o broju zaprimljenih zahtjeva, odobrenih zahtjeva…“, pojašnjava Lainovićeva.

Ona je kazala da do sada imaju 2.818 donijetih rješenja o legalizaciji.

„Što je mali broj u odnosu na broj vremena i broj podnijetih zahtjeva. Ali imamo od ovih skoro 56.000 zahtjeva oko 20.000 koji su negdje u postupku,i na dopunu dokumentacije ili u prekidu postupka“, kazala je ona.

Kaže da je zakonom definisano da se može donijeti rješenje o legalizaciji ukoliko se objekat nalazi na orto-foto snimku iz 2017. ili 2018. i ukoliko je u skaldu sa smjernicama sa osnovnim urbanistčkim parametrima vezanim za prostor na kojem se nalazi bespravni objekat.

„Cilj zakona je da se i nakon postupka legalizacije naplate naknade, i da se izjednače oni koji su legalni i oni koji su bespravno gradili. Taj proces traje decenijama. Došlo je do velike devastacije prstora, uzurpirane su jedinice koje su u vlasništvu države… Moraju se dešavati i planska dokumenta, a pristupili smo i izmjeni zakona. Već je javna rasprava prošla u aprilu“, saopšptila je Lainovićeva.

Ona je napomenula da je Zakon i dalje na snazi, a da je legaliztaciju mougće pokrenuti i završiti, te da mnogo stvari zavisi i od bespravnih graditelja.

„Za sada je prikupljeno preko šest miliona naknade za urbanu sanacijiu. Skoro pola tog iznosa naplaćeno je u glavnom gradu. Te naknade su najviše u Podgorici i južnom dijelu, dok su na sjeveru niže. Tu cijenu definišu organi lokalne samouprave“, pojasnila je Lainovićeva.