Dokumentacija Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u koju Antena M ima uvid, otkriva kontradiktorno postupanje Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića prema odbjegloj specijalnoj tužiteljki Lidiji Mitrović tokom 2022. godine, koje se kasnije, prema tvrdnjama koje je iznijela u otvorenom pismu, pretvorilo u njen progon u cilju, kako je navela, zaštite nekadašnje ministarke odbrane Olivere Injac. 

Dok su 2022. godine i Novovićev zamjenik Miloš Šoškić i Tužilački savjet, kako pokazuju dokumenta, branili rad Mitrović kao potpuno zakonit, Novović je krajem iste godine i početkom 2023. ipak intervenisao obavezujućim uputstvima, oduzimanjem spisa predmeta i na taj način lično preuzeo kontrolu nad predmetom i sistematski ga blokirao – sve u cilju sprečavanja podizanja i slanja optužnice protiv Olivere Injac Višem sudu.

Priča, međutim, počinje znatno ranije – krajem marta 2022. godine Ministarstvo odbrane, odnosno tadašnja ministarka Olivera Injac, podnosi SDT-u krivičnu prijavu protiv Mitrović u kojoj je optužuje da je vršila uticaj na tadašnjeg predsjednika Skupštine Aleksu Bečića, premijera Zdravka Krivokapića, samu Injac i članove komisije Ministarstva, kako bi izdejstvovala da njen sin, kao kadet Vojske Crne Gore, ode na obuku u vazdohoplovnu akademiju u Atini.

U krivičnoj prijavi Injac tvrdi i da je tužiteljka Mitrović u avgustu 2021. godine promijenila postupanje po dvije krivične prijave protiv ministarke odbrane, podnijete u martu i aprilu  te godine, a nakon odluke da njen sin ne bude upućen kao treći kadet na vazduhoplovnu akademiju u Grčku. 

Povodom ove prijave Injac, SDT u aprilu 2022. godine donosi Rješenje o njenom odbacivanju koje potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, u kojem se navodi da je tužiteljka Mitrović postupala u skladu sa svojim službeniim ovlašćenjima i zakonima. 

Injac, potom, takođe u aprilu iste godine, traži izuzeće tužiteljke Mitrović u predmetu – što SDT takođe odbacuje 27. maja kao neosnovano.

„… odlučujući o zahtjevu za izuzeće specijalne tužiteljke Mitrović Lidije, koje je dana 18.04.2022. godine podnijela prijavljena Injac Olivera, na osnovu čl. 43 Zakonika o krivičnom postupku, donosim rješenje: Odbija se kao neosnovan zahtjev prjavljene Injac Olivere od 18.04.2022. godine za izuzeće specijalne tužiteljke Mitrović Lidije od postupanja u predmetu Kt-S br.63/21“, piše u dokumentu koji lično potpisuje GST Vladimir Novović. 

Rješenje o odbacivanju krivične prijave Olivere Injac protiv tužiteljke Mitrović koje je lično potpisao Vladimir Novović | Izvor: Antena M, arhiva

Olivera Injac, nakon odbijanja krivične prijave, te zahtjeva za izuzećem, šalje pritužbu na rad tužiteljke Mitrović Tužilačkom savjetu, koji se 22. juna obratilo za mišljenje SDT-u.

U dopisu SDT-a TS-u od 28. juna, zamjenik Glavnog specijalnog tužioca Miloš Šoškić, navodi da, nakon uvida u spise predmeta, izjašnjenja Mitrović, te uvida u rješenje specijalnog tužioca Zorana Vučinića „nalazi da su navodi pritužbe neosnovani, te da je specijalna tužiteljka Lidija Mitrović u predmetu Kt-S.br.63/21 preduzimala radnje u cjelosti, shodno Zakoniku o krivičnom postupku“.

Tužilački savjet, tek 23. novembra održava sjednicu na kojoj, pod predsjedavanjem tadašnje vršiteljke dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Maje Jovanović, razmatra pritužbu Injac i potvrđuje zakonitost rada Mitrović, o čemu je obavještava dopisom u kojem, između ostalog, piše: „Tužilački savjet je… utvrdio da ste kao postupajuća tužiteljka u svom postupanju koristili svoja zakonska ovlašćenja iz člana 44 i člana 271 stav 3 ZKP… te da je pritužba neosnovana“.

Zaokret: „Tužiteljka, u srijedu kod šefa da dođete“

Međutim, dan kasnije, 24. novembra 2022. godine, dolazi do zaokreta. 

Tog dana Mitrović je, prema njenoj Službenoj zabilješci zavedenoj u SDT-u, na pisarnicu predala optužnicu KT-s br. 63/21 protiv Olivere Injac zajedno sa spisima predmeta – „jedan crveni folder pripremljen za slanje Višem sudu u Podgorici, kako bi se optužnica sa spisima dostavila sudu“. 

Mitrović u zabilješci navodi da je pisarnici dostavila i jedan primjerak Optužnice više, jer joj je traženo od pisarnice, a zbog potrebe da tužilac Zoran Vučinić, pregleda i parafira akte koji izlaze iz tužilaštva, a koji je navodno za to bio zadužen od Glavnog Specijalnog tužioca Vladimira Novovića. 

„Kako sam istog dana, 24. novembra 2022. godine, u 10:15 h, napustila zgradu tužilaštva radi prisustvovanja jednodnevnom seminaru koji se održavao u Atlas kapital centru, dobila sam poruku na WhatsApp- u od strane Vučinić Zorana da Optužnica nije poslata, da za to nema vremena danas, da je mora pogledati sa Glavnim specijalnim tužiocem za vikend, na šta sam ja odgovorila: OK, Zorane“, piše u zabilješci. 

Nakon toga, piše Mitrović u Službenoj zabilješci, dobila je SMS poruku od sekretarice GST-a Novovića, Branke, sadržine „Tužiteljka, u srijedu kod šefa da dođete“.

„U 15h kada sam se vratila sa seminara u svoju kancelariju, koleginica Milijana me je obavjestila da je dolazio kolega Vukotić Jovan po nalogu GST Novovića i tražio da mu se odmah predaju spisi predmeta Olivere Injac, nakon čega mu ih je ona predala, bez obavještenja niti prisutnosti postupajućeg tužioca. Nakon saznanja za to, pozvala sam Vukotića i rekla mu da nije mogao bez mog prisustva niti uzeti, niti tražiti spise kojima sam ja zadužena“, piše u Službenoj zabilješci nekadašnje tužiteljke Mitrović. 

Službena zabilješka Lidije Mitrović | Izvor: Antena M, arhiva

Samo sedmicu kasnije, 1. decembra 2022, Novović je izdao prvo obavezujuće uputstvo (TU-S II br. 1/22) u kojem kritikuje rad Mitrović, koji je tokom godine branio, od neobavještavanja osumnjičenih o saslušanju svjedoka do nepotpisanih zapisnika. U njemu Novović piše da je „razmatranjem spisa utvrđeno“ da predmet mora biti riješen „istovremeno u odnosu na sva osumnjičena lica“ ili razdvojen, te da se moraju izdvojiti nezakoniti dokazi.

Šest mjeseci kasnije, 6. aprila 2023, od Novovića stiže i drugo obavezujuće uputstvo. Novović u njemu ide korak dalje i osporava samu pravnu kvalifikaciju iz optužnice, navodeći da zaključivanje ugovora o djelu sa Miodragom Jokanovićem „nije zabranjeno“ ni Zakonom o državnim službenicima ni Zakonom o radu, te da „ne postoji zakonska obaveza javnog oglašavanja“ za takav ugovor.

U međuvremenu, 26. januara 2023, Novović je naredio Mitrović da hitno dostavi Šoškiću sve podatke iz predmeta „Vardar“, „Klap“, „Bora“ i „VIP“ za izvještaj evaluatore „Manival“ – upravo u trenutku kada je predmet „Injac“ već bio „pod ključem“.

Što piše u nikad podignutoj optužnici protiv Olivere Injac

Prema navodima iz optužnice, Injac je u periodu od decembra 2020. do februara 2021. godine, kao ministarka odbrane, protivpravno iskoristila službeni položaj kako bi pribavila korist Miodragu Jokanoviću.

Naime, ona je sa Jokanovićem 18. decembra 2020. zaključila ugovor o djelu za poslove koji, prema važećim propisima i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva, spadaju u osnovnu djelatnost tog resora i popunjavaju se putem javnog oglasa, a ne ugovorom o djelu.

Ugovor je bio zaključen za period od 21. decembra 2020. do 21. marta 2021. godine, uz mjesečnu naknadu od 300 eura. U optužnici se navodi da je ugovor sporazumno raskinut 31. januara 2021, ali da raskid nije evidentiran u protokolima Ministarstva.

Uprkos raskidu, Injac je, prema optužnici, 30. januara i 26. februara 2021. potpisala zahtjeve Državnom trezoru za isplatu naknade Jokanoviću, čime mu je pribavljena protivpravna imovinska korist od 480 eura.

Za ove radnje tereti se za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 1 u vezi sa članom 49 Krivičnog zakonika.

Drugi dio optužnice je ozbiljniji i prema njenim navodima pribavljena je veća finansijska korist Jokanovićiu, ali i nanesena veća šteta Ministarstvu odbrane, a odnosi se na period od 1. februara 2021. do 18. maja 2022. godine.

Mitrović u optužnici navodi da je Injac, suprotno članu 34 stav 7 Zakona o državnim službenicima (zabranjeno zapošljavanje penzionera), članu 82 Zakona o Vojsci i članu 36 Zakona o vojno-obavještajnim poslovima, donijela niz rješenja kojima je Jokanovića (korisnika starosne penzije i bivšeg pripadnika Vojske) zaposlila na neodređeno vrijeme u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu, rasporedila ga na bolje plaćena radna mjesta, ocijenila mu probni rad bez propisanog prijedloga rukovodioca i na kraju ga uputila u misiju KFOR na Kosovo. 

Jokanović, korisnik starosne penzije i bivši pripadnik Vojske Crne Gore, prema navodima iz optužnice, zasnovao je radni odnos na neodređeno vrijeme u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane, iako, kako se tvrdi, nije ispunjavao zakonske uslove za zaposlenje.

Ističe se da je Jokanović raspoređivan na više radnih mjesta sa uvećanim koeficijentima zarade, kao i da mu je produžen probni rad, a potom pozitivno ocijenjen bez prijedloga neposrednog rukovodioca, suprotno Pravilniku o ocjenjivanju probnog rada.

Posebno se navodi odluka od 31. decembra 2021. kojom je Jokanović upućen u međunarodnu misiju KFOR na Kosovu u trajanju od godinu, uz pravo na dnevnicu od 70 eura i druga primanja.

Prema optužnici, Jokanović nije ispunjavao zakonske uslove za upućivanje u misiju, niti je bio pripremljen i obučen u skladu sa standardima međunarodne organizacije pod čijim mandatom se misija sprovodi. U optužnici se tvrdi i da je odluka donijeta pozivanjem na uredbu koja je prestala da važi 2020. godine.

Na ovaj način, kako se navodi, Jokanoviću je pribavljena protivpravna imovinska korist u ukupnom iznosu od 29.304,69 eura, čime je budžet Ministarstva oštećen za navedeni iznos.

Za ove radnje Injac je terećena za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 2 u vezi sa stavom 1 Krivičnog zakonika.

Specijalna tužiteljka Lidija Mitrović predložila je da se na glavnom pretresu saslušaju optužena i više svjedoka, kao i da se pročita obimna dokumentacija – rješenja Ministarstva odbrane, ugovori, akti Uprave policije, Uprave prihoda i carina, isplatni nalozi, personalni dosije, kao i nalaz i dopuna nalaza vještaka ekonomsko-finansijske struke.

Ona, u obrazloženju, navodi da su tokom izviđaja prikupljeni dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je Injac donijela odluke koje nijesu bile u interesu službe, već radi ostvarivanja interesa Jokanovića, na štetu Ministarstva u kojem je obavljala funkciju.