Samo tokom ove godine Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta predato je oko 1.800 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava radi zapošljavanja u Crnoj Gori, od kojih je do sada priznato 800, dok je jedan zahtjev odbijen, saopšteno je Gradskoj RTV iz tog Vladinog resora. Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje upozorava da Crna Gora nema dovoljan stepen kontrole, te da je negativna praksa što se priznaju diplome sa sumnjivih visokoškolskih ustanova.

Od ukupnog broja predatih zahtjeva za priznavanje inostranih diploma radi zapošljavanja u Crnoj Gori od početka ove godine, 1.300 su podnijeli stranci, navode iz resornog ministarstva.

“Broj podnijetih zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave radi zapošljavanja u Crnoj Gori od početka 2022. godine do danas ukupno iznosi oko 1800. Od početka godine MPNKS je donijelo jedno rješenje o odbijanju zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave, dok nije podnijeta nijedna krivična prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave. Pravna priroda obrazovne ustanove koja je izdala obrazovnu ispravu koja je priznata prema važećem zakonu umnogome ukazuje na kvalitet obrazovanja i prema dostupnim podacima 51% priznatih obrazovnih isprava potiče sa strane privatne visokoškolske ustanove, dok od ukupnog broja priznatih obrazovnih isprava sa privatnih ustanova, njih čak 80%, potiče iz Republike Srbije u 2021. godini”, saopšteno je iz ministarstva.

Komentarišući ove podatke, Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje smatra da je negativna praksa što se priznaju diplome koje dolaze sa vrlo sumnjivih visokoškolskih ustanova, obično iz država regiona.

“Mi kao država očigledno nemamo dovoljan stepen kontrole niti adekvatan odgovor na sve to, a, nažalost, ni vlast do sada nije pokazala dovoljno senzibiliteta da se ozbiljno suoči sa tim pitanjima”, kaže Suljević.

Zanimljiv podatak je da je najveći broj zahtjeva za priznavanje inostranih diploma stiglo od državljana Rusije i Turske.

““Iako to nijesu podaci sa kojima Centar za građansko obrazovanje raspolaže, to što ove godine ima veći broj zahtjeva za nostrifikaciju diploma koje dolaze iz Rusije, može svakako imati veze sa onim što je bio porast broja dodijeljenih ekonomskih državljanstava licima iz te države u prethodnom periodu, a što smo mi kao organizacija i javno kritikovali”, navodi Suljević.

On vjeruje da će trend priznavanja inostranih diploma rasti i u narednom periodu. S druge strane, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na zaposlenje u Crnoj Gori čeka 6.582 visokoškolaca, ali i 336 mastera i magistara, kao i 20 doktora nauka. Najviše je nezaposlenih ekonomista, vaspitača, nastavnika, menadžera, pravnika itd. To je, navodi Suljević, hronični problem.

“Osim toga što to ukazuje na jedan nedostatak proporcije između onoga što su potrebe tržišta i kadra kojeg obrazujemo, može ukazivati na to da kadar visokoobrazovanih ljudi u jednom strogom politizovanom društvu ne može doći tako lako do izražaja, niti pronaći odgovarajući put do posla bez odgovarajućih partijskih referenci”, smatara Suljević.

Ističe da je jedini način da se suočimo sa ovim problemima, da kontinuirano radimo na poboljšanju kvaliteta naših programa visokog obrazovanja i da na taj način učinimo da kadar koji se školuje na domaćim fakultetima i univerzitetima bude konkurentan na tržištu rada.