Vlada je na danas održanoj 8. sjednici kojom je predsjedavao mr Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Crne Gore s Izvještajem sa javne rasprave. Zakon je potpuno usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije, a u skladu sa preporukama Evropske komisije, kao i preporukama MMF-a datim tokom sprovođenja Misije za procjenu zaštitnih mehanizama Centralne banke Crne Gore (Safeguards Assessent Mission). Kako je istaknuto u diskusiji, izmjene i dopune ovog zakona obuhvataju i određena pitanja koja se odnose na usaglašavanje sa drugim zakonima koji su donijeti nakon posljednjih izmjena, te pitanja za koja je praksa u radu Centralne banke ukazala na potrebu njihovog drugačijeg normiranja. O Nacrtu ovog zakona pribavljeno je mišljenje Evropske komisije, u kome su date konkretne preporuke za odgovarajuće izmjene i dopune, a koje su se odnosile na odredbe kojima se uređuje poslovanje Centralne banke Crne Gore nakon ulaska u Evropsku monetarnu uniju. Sve sugestije Evropske komisije ugrađene su u tekst Zakona.

Utvrđen je Predlog zakona o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći. Predlogom zakona je prevashodno decentralizovan sistem međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za razliku od važećeg Zakona prema kom je Ministarstvo vanjskih poslova jedini koordinator i nosilac obaveza u vezi sa sprovođenjem međunarodne razvojne saradnje i upućivanjem međunarodne humanitarne pomoći, a imajući u vidu da državne institucije, organi lokalne samouprave i ostali subjekti koji se finansiraju iz državnog budžeta, takođe, pružaju službenu razvojnu podršku partnerskim zemljama. Istovremeno, prepoznati su projekti tehničke pomoći kao oblik međunarodne razvojne saradnje, i predviđeno da koordinaciju upućivanja međunarodne humanitarne pomoći vrši organ državne uprave nadležan za poslove zaštite i spašavanja. Pored toga, definisani su izvori finansiranja projekata tehničke pomoći, koji se mogu obezbijediti i iz budžeta Evropske unije i drugih zemalja koje pružaju službenu razvojnu podršku ili iz drugih izvora finansiranja.

Vlada je donijela Uredbu o Carinskoj tarifi za 2024. godinu, kojom se stvaraju uslovi za nesmetano obavljanje spoljne trgovine između Crne Gore i drugih država. Osnovne izmjene u Carinskoj tarifi za 2024. godinu odnose se na izmjenu nomenklature koja je usaglašena sa izmjenama Kombinovane nomenklature Evropske unije za 2024. godinu.

Donijeta je Odluka o izmjenama Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na djelovanja Ruske Federacije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini. Riječ je o ažuriranju međunarodnih restriktivnih mjera, u okviru kontinuiranog usaglašavanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.

Vlada je usvojila Analizu ostvarenih benefita nakon donesenih odluka o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane Arapske Republike Egipat, Kraljevine Saudijske Arabije i Republike Uzbekistan (cost-benefit analiza). Imajući u vidu da je Crna Gora dominantno avio destinacija, konstatovano je donošenje navedenih odluka značajno doprinijelo poboljšanju avio dostupnosti, u cilju  osvajanja novih visoko-platežnih emitivnih turističkih tržišta. Evidentan porast broja posjetilaca iz ovih država  ukazuje da postoji veliko interesovanje za Crnu Goru. Istovremeno, u Analizi se naglašava da je zbog opredijeljenosti naše države da postane punopravni član zajednice evropskih država, neophodno da poštujemo viznu politiku koju primjenjuje EU. S tim u vezi, predloženo je da se uspostave adekvatni mehanizmi kojima će se pojednostaviti i ubrzati proces odobravanja viza, kako bi se olakšala putovanja državljana onih zemalja koja su značajna turistička tržišta, a što će se pozitivno odraziti na ukupne ekonomske efekte. Ovo se prije svega odnosi na sistem elektronskih viza koji bi omogućio skraćenje procedure za odobravanje vize i povećanje turističkog prometa, kao i značajno smanjenje troškova u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Na sjednici je razmotren Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je Skupštini podnio poslanik Bogdan Božović. S tim u vezi, Vlada je zaključila da Skupštini Crne Gore dostavi Mišljenje da Predlog ne treba prihvatiti.

Vlada je usvojilla Informaciju o pomoći poljoprivrednim proizvođačima za adaptaciju objekata za preradu mlijeka na gazdinstvu, koji su aplicirali za prvi Javni poziv za dodjelu podrške za preradu mlijeka na gazdinstvu za 2023. godinu, a koji nisu ostvarili podršku zbog neipunjavanja minimalnih nacionalnih standarda za objekte kod Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede da izvrši isplatu pomoći u iznosu od 50 % premije, što ukupno iznosi 299.409 eura, iz sredstava predviđenih Agrobudžetom za 2023. godinu, kao oblik pomoći za 667 poljoprivrednih proizvođača koji nijesu ostvarili pravo na podršku po osnovu Javnog poziva. Sredstva pomoći se uplaćuju u cilju adaptacije objekta za preradu mlijeka na gazdinstvu.

Usvojena je Informacija o emisiji Državnih zapisa, u cilju obezbjeđivanja dijela nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta za 2023. godinu i stvaranja fiskalne rezerve, u iznosu do 40 miliona eura. Kako je Vlada već prethodno donijela odluku o emisiji državnih zapisa na iznos do 50 miliona eura, i već se krenulo sa realizacijom, odnosno završene dvije aukcije i prodato 30 miliona eura državnih zapisa, došlo se do zaključka da su kamatne stope, kako je i bilo predviđeno, niže od tekuće tržišne kamatne stope. S obzirom da i dalje postoji interesovanje bankarskog i nebankarskog sektora za kupovinu Državnih zapisa, zbog kratkog roka dospijeća, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sprovede sve potrebne aktivnosti vezane za emisiju ili emisije Državnih zapisa u iznosu do 40 miliona eura, do kraja 2023. godine. Iznos, ročnost i datum svake pojedinačne emisije, kako je naglašeno u diskusiji odrediće Ministarstvo u skladu sa procijenjenim potrebama.

Vlada je usvojila Informaciju o preusmjeravanju neutrošenih sredstava u okviru kapitalnog budžeta Crne Gore za 2023. godinu, u ukupnom iznosu od 18.213.927 eura. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da neutrošena sredstva u iznosu od 6.213.927 eura u okviru Uprave za kapitalne projekte i 12 miliona u okviru Uprave za saobraćaj preusmjeri na druge kapitalne projekte.

Usvojena je Informacija o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da preusmjeri sredstva u ukupnom iznosu od 10.552.877 eura za izmirenje dospjelih obaveza kod određenog broja potrošačkih jedinica.

Vlada je usvojila Tekst amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću.