IRENA je pozvala na izgradnju još skoro jednog teravata kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora u svijetu do kraja decenije radi održanja putanje ka ispunjenju klimatskih ciljeva. Elektrifikacija i efikasnost su nosioci tranzicije, saopštila je agencija i napomenula da su glavni pokretači zelena energija, čisti vodonik i održiva biomasa.

Energetska tranzicija ide mimo kolosjeka, a ulog je najveći mogući – svaki dijelić stepena porasta temperature na globalnom nivou može da izazove značajne i dalekosežne posljedice po ekosisteme, ljudsko društvo i privrede, upozorila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). Jaz između postignutog i neophodnog nastavlja da se širi, napisali su autori i autorke prvog dijela izvještaja Perspektive svjetske energetske tranzicije (World Energy Transitions Outlook – WETO) za 2023. godinu.

U dokumentu je definisano kako odmah ispraviti kurs na putu ka zaustavljanju globalnog zagrijavanja na najviše 1,5 stepenu Celzijusa, u skladu sa Pariskim sporazumom. IRENA je apelovala da se globalne ambicije u domenu uvođenja energije iz obnovljivih izvora povećaju, a to treba da omoguće fizička infrastruktura, zakoni i propisi kao i za njih vezane sposobnosti administrativnog aparata i osposobljavanje radne snage.

Svi moraju da se aktiviraju pred COP28

Novo izdanje ipak ukazuje na „djelimičan napredak“, uglavnom u elektroenergetskom sektoru, budući da je kapacitet iz obnovljivih izvora 2022. uvećan za 300 gigavata. Elektrifikacija i efikasnost su istaknuti kao nosioci tranzicije, a za njihove glavne pokretače imenovani zelena energija, čisti vodonik i održiva biomasa.

U svijetu mora da se u prosjeku do 2030. instalira makar 975 gigavata kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uz znatno povećanje udjela takve struje kod krajnjih korisnika, saopštila je IRENA. Naglasila je i ulogu prvog Globalnog pregleda (Global Stocktake), koji treba da bude usvojen u decembru na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP28.

Naša jedina opcija

„Naša jedina opcija je da pratimo najperspektivniji put, zasnovan na nauci, onaj koji u središte rješenja stavlja obnovljivu energiju i istovremeno vodi države ka energetskoj bezbjednosti, smanjenju troškova za energente i budućnosti industrijskog razvoja. Energetska tranzicija mora da postane strateška alatka za stvaranje svijeta veće jednakosti i inkluzivnosti. COP28 i Globalni pregled moraju i da potvrde da smo skrenuli sa puta ka 1,5 stepenu Celzijusa i da daju strateški plan za vraćanje na taj kolosjek“, izjavio je generalni direktor organizacije Frančesko la Kamera.

Osim toga, IRENA je ponovila da najveći dio obaveza koje su države preuzele na klimatskom planu tek treba da budu pretočene u detaljne strategije i planove i opredijeliti sredstva. Energetika ima presudnu ulogu: WETO 2023 podržava ideju da kapacitet proizvodnje struje treba utrostručiti prije kraja decenije.

Dalje, subvencije za fosilna goriva su prošle godine dostigle najviši nivo do sada, podsjećaju autori, uz obrazloženje da su mnoge države tim putem pokušale da ublaže posledice skoka cijena energenata na stanovništvo i privredu. Investicije u cio dijapazon tehnologija za energetsku tranziciju se 2022. jesu popele na rekordnih 1,3 biliona dolara, ali kapitalna ulaganja u fosilna goriva su bila gotovo dvostruko veća nego u obnovljive izvore, pokazuju podaci.

Neophodan meteorski uspon u sektorima električnih vozila, čistog vodonika, toplotnih pumpi

Među preporukama koje je IRENA objavila stoji da je u periodu do 2030. potrebna prosječna godišnja javna podrška od 137 milijardi dolara za infrastrukturu za punjenje električnih vozila, a do polovine vijeka čak po 364 milijarde, u poređenju sa prošlogodišnjih 30 milijardi dolara. Slično tome, investicije u toplotne pumpe bi do kraja decenije trebalo gotovo učetvorostručiti na 237 milijardi evra svake godine.

Svjetskoj privredi je do 2030. neophodno 125 tona čistog vodonika godišnje, piše u dokumentu. Tokom tranzicije je u ovu količinu uračunat i plavi vodonik – onaj koji je proizveden od fosilnih goriva, ali tako da je sprečeno ispuštanje gasova s efektom staklene bašte u atmosferu. Udio zelenog vodonika, koji se pravi u elektrolizerima s napajanjem električnom energijom iz obnovljivih izvora, procijenjen je u tom scenariju na 40 odsto. Proizvodnja čistog vodonika je 2021. iznosila samo 700.000 tona.