Foto : Pixabay –

I pored velikog broja slučajeva vršnjačkog nasilja o kojima je javnost upoznata, a na osnovu saznanja iz prakse, iz Ombudsmana ocjenjuju da kad je riječ o vršnjačkom nasilju u Crnoj Gori, situacija nije “u potpunosti” izmakla kontroli.

Ona jeste, kako navode, u dužem vremenskom periodu zabrinjavajuća i jeste upaljen alarm za unaprjeđenje sistemskog odgovora države i društva, na šta, dodaju, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ukazuje u kontinuitetu.

“Podsjećamo i ovom prilikom da smo upozoravali da se situacija iz online svijeta sve češće preliva i na offline svijet, kao i da se ne smiju zanemarivati posljedice vršnjačkog nasilja, u svim njegovim formama, putem interneta, prvenstveno na društvenim mrežama. Mjere koje se sprovode u okviru obrazovnih i drugih nadležnih ustanova, kampanje civilnog sektora i uloga medija, očigledno ne daju dovoljno efikasan odgovor prije svega u prevenciji, a onda i u suočavanju sa posljedicama vršnjačkog nasilja”, objašnjavaju iz te institucije.

Kako dodaju, nije na odmet pomenuti i zapažanje da je nasilje sve češći obrazac ponašanja u našem društvu – kako na ulici, sportskim manifestacijama, školi, porodici, na društvenim mrežama, u politici…

Sve to, navode, predstavljeno putem medija ili društvenih mreža dodatno pojačava utisak o prisutnosti ove pojave u društvu, a svemu tome su svakako izložena i djeca – posredno ili neposredno.

S tim u vezi, iz institucije Ombudsmana ističu da je potrebno baviti se uzrocima koji su brojni, jer su problemi koji prate ovu pojavu višeslojni i kompleksni.

“Osim efikasnijih preventivnih mjera, već duže ukazujemo na potrebu obrazovanja i zapošljavanja većeg broja stručnog kadra i uspostavljanja psiho-socijalnih servisa podrške, kako žrtvama, tako i počiniocima vršnjačkog nasilja. Nebrojeno puta smo ukazali i na nedostatak specijalizovanih ustanova, kao i na potrebu boljeg multidisciplinarnog pristupa, uvezivanja nadležnih službi i organa, prvenstveno obrazovnih, socijalnih, zdravstvenih, psihološko-pedagoških, ali i pravosudnih”, tvrde iz institucije Ombudsmana.

Neophodna združena reakcija sistema

Crnogorsku javnost posljednih mjeseci uznemirili su brojni slučajevi brutalnog vršnjačkog nasilja. Krvničko prebijanje tinejdžera u centru Podgorice zbog nošenja majice sa navijačkim obilježjima, nasrtanje grupe mladića na osmogodišnjake, prebijanje đaka u dvorištu Srednje mješovite škole na Cetinju, tuča maloljetnika na gradskom trgu u Baru, samo su neki od slučajeva koji su od početka godine alarmirali društvo u Crnoj Gori. 

I dok se konstanto krivica prebacuje sa roditelja na nastavnike, sa nastavnika na resorne ministre i javne funkcionere, iz institucije Ombudsmana naglašavaju da se, pak, ne može se govoriti o pojedinačnoj odgovornosti bilo kog organa, jer je, smatraju, u suzbijanju te pojave neophodan multidisciplinarni pristup i združena reakcija sistema. 

Poručuju da adekvatna reakcija često izostane, samo zato jer vršnjačko nasilje dosta puta nije prepoznato blagovremeno.

„Uočeno je i da neke obrazovnovaspitne ustanove identifikuju samo posljedice neprilagođenog i nasilnog ponašanja, a da se ne utvrdi uzrok takvog ponašanja u svakom konkretnom slučaju, odnosno što je to dijete htjelo poručiti svojim ponašanjem. Zapaženo je u brojnim slučajevima da o nasilju koje nije izlovan slučaj i koje se ponavlja, nije obaviješten centar za socijalni rad, a trebao je biti, shodno uputstvima, kako bi se i u dijelu savjetodavnog rada sa porodicama uključio i ovaj važan organ”, kažu iz institucije Ombudsmana.

Zato je svaki pojedinjačan incident potrebno pažljivo analizirati – po potrebi multidisciplinarno, dok saradnja organa podrazumijeva, kako kažu, i zajedničke sastanke na kojima se u dogovara o aktivnostima na opštem ili pojedinačnom nivou.

U posljednjem godišnjem izvještaju o radu koji je usvojila institucija Zaštitnika, zapaženo je da postoje sredine u kojima se problematici nasilja pristupa detaljno i pažljivo, ali se navodi da ima i onih primjera gdje je saradnja formalna, odnosno gdje institucije prebacuju odgovornost za postupanje jedna na drugu.

“Kao dobar primjer uključivanja svih nadležnih službi na lokalnom nivou u rješavanju ovog problema Zaštitnika ističe primjer lokalnih samouprava koje su izradile multidisciplinarne planove za suzbijanje društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladih, planirajući niz aktivnosti za kvallitetno provođenje slobodnog vremena i podršku djeci i mladima. U tom smislu od posebne važnosti je razvoj pristupačnih usluga djeci i mladima u sredinama u kojima i žive”, objašnjavaju iz Ombudsmana za Dnevno.me.

Dobra saradnja roditelja i institucija preduslov za prevazilaženje problema

Slučaj vršnjačkog nasilja koji je posebno zabrinuo javnost u Crnoj Gori, bio je i nedavni incident ispred Osnovne škole “Štampar Makarije”, kada je roditelj jedne od učenica pretukao učenika devetog razreda te škole, zato što je on navodno prijetio da će na društvenim mrežama objaviti eksplicitne fotografije te učenice.
Iz institucije Ombudsmana naglašavaju da bez ikakve dileme nije dobro da roditelji na taj, niti bilo koji način koji uključuje nasilje produbljuju i komplikuju problem.

“Naglašavamo da je uloga roditelja/staratelja ključna u vaspitanju djece, što uključuje i njihovu odgovornost i spremnost da potraže stručnu pomoć u situacijama kada spoznaju da njihovi napori nisu dovoljni i da se djetetovo ponašanje ne popravlja ili problem ne rješava.

Dalje, dobra saradnja roditelja i institucija, preduslov je za prevenciju nasilja i rješavanje istog i prevazilaženje problema. Takođe, neophodno je sprovoditi razne preventivne aktivnosti među djecom, kako bi uvidjeli i shvatili da svojim djelovanjem nekada mogu spriječiti nasilje u školi ili van nje”, tvrde oni.

Zaključuju da djeca mogu i trebaju biti neizostavna karika u lancu borbe protiv nasiljia, jer oni kao vršnjacki medijatori/edukatori pomažu i učestvuju u procesu medijacije u školama.