U 2014. godini u Rudniku uglja proizvedeno je 1.655.037 tona lignita i bio je zaposlen 921 radnik – 1.797 tona/osoba. Konsultanti Fichtner i Deloitte izračunali su da bi se broj radnika morao smanjiti na 520-544 do 2025. godine, zavisno od scenarija, da bi drugi blok imao šansu da uopšte bude isplativ. Nova studija pokazuje da ukoliko bi se produktivnost povećala na nivou rudnika Drmno i Kolubara u Srbiji, bilo bi zaposleno samo oko 330 radnika, navedeno je u saopštenju

Planovi izgradnje novih termoelektrana na ugalj u Jugoistočnoj Evropi praćeni su obećanjima o stvaranju novih radnih mjesta i očuvanju postojećih, uključujući drugi blok termoelektrane, za koji je javni uvid o studiji uticaja na životnu sredinu trenutno u toku. Međutim, obećanja su u gotovo svim slučajevima prenaglašena, zaključuje nova studija koju je juče objavila mreža CEE Bankwatch sa partnerima NVO Grin houm i NVO MANS.

Zapravo je i trenutni broj zaposlenih u termoelektranima i rudnicima neodrživ: Rudnik uglja u Pljevljima proizvodi manje uglja po radniku nego bilo koji drugi rudnik u Jugoistočnoj Evropi, osim rudnika u Federaciji BiH. Potreban je pravičan i inkluzivan plan za transformaciju privrede lokalnih zajednica poput Pljevalja, koje se oslanjaju na proizvodnju uglja. Nereal-na obećanja daju lažnu nadu stanovnicima rudarskih oblasti i odlažu pravednu tranziciju na održivu energiju – zaključuje studija.

Lažna nada se, kako je navedeno u saopštenju, vidi i u slučaju TE Pljevlja blok 2.

Često se čuju tvrdnje kako će izgradnja drugog bloka termoelektrane doprinijeti očuvanju postojećih radnih mjesta i otvaranju novih. Međutim, studija pokazuje da bez obzira da li će se termoelektrana izgraditi ili ne, nije moguće sačuvati trenutni broj radnika. U 2014. godini u Rudniku uglja proizvedeno je 1.655.037 tona lignita i bio je zaposlen 921 radnik – 1.797 to-na/osoba. Konsultanti Fichtner i Deloitte su izračunali da bi se broj radnika morao smanjiti na 520-544 do 2025. godine, zavisno od scenarija, da bi drugi blok imao šansu da uopšte bude isplativ. Nova studija pokazuje da ukoliko bi se produktivnost povećala na nivou rudnika Drmno i Kolubara u Srbiji, bilo bi zaposleno samo oko 330 radnika – navedeno je u saopštenju.

Navode da se Crna Gora kroz ugovor o formiranju Energetske zajednice obavezala da učestvuje na regionalnom tržištu električne energije, što znači da više nije moguće samovoljno dodje-ljivanje subvencija energetskom sektoru. Rudnik ugalj se smije subvencionisati samo u slučaju zatvaranja. To znači da je, kako navode, neophodno smanjenje broja radnika. Proces je po-čeo u Pljevljima, gdje je broj radnika u rudniku pao sa 1.200 u 2010. godine na sadašnjih 872 radnika, podaci su Komisije za hartije od vrijednosti.

Dok svi pričaju bajke o zaposlenju i drugom bloku, broj radnih mjesta u rudniku već sada pada, i padaće i dalje. Građani Pljevalja zaslužuju bolje – Opština i Vlada moraju konačno da priznaju kakva je situacija. Dužni su da razvijaju plan zajedno sa građanima Pljevalja kako bi grad krenuo u diversifikaciju i razvio druge ekonomske aktivnosti – rekla je Ines Mrdović iz

NVO MANS.

Kako je dodala Diana Milev Čavor iz NVO Grin houm, ugalj je imao svoju svrhu u razvoju Crne Gore, ali više nema budućnosti s obzirom na uticaj koji ima na klimatske promjene i na dostupnost čistijih alternativa.

– Niko od nas ne želi da potrebne promjene negativno utiču na radnike i zato je potreban plan za pravednu tranziciju – kazala je Milev Čavor.

Ističu da je pozitivno to da čista energija nudi mogućnost za zapošljavanje. Kako je navedeno u studiji, Slovenija zapošljava već 3.800 radnika u ukupnom sektoru energije iz obnovljivih izvora, pri čemu je najveći broj zaposlenih u sektoru energije iz čvrste biomase, toplotnih pumpi, kao i u sektoru so larne fotonaponske energije, dok je u Hrvatskoj do sada otvoreno ukup-no 3.400 radnih mjesta, najviše u sektoru energije iz čvrste biomase i vjetra. U Rumuniji je zaposleno 18.950 radnika u sektoru energije iz obnovljivih izvora. Takođe se očekuje porast broja novih radnih mjesta u sektoru energetske efikasnosti.

TE Pljevlja treba samo 135 zaposlenih

U studiji je navedeno da se broj radnika u TE Pljevlja poslednjih godina smanjivao, sa 333 u 2010. na 195 u prošloj godini. Termoelektrana je u 2015. proizvela 1.411 gigagavat-sati struje, odnosno 7,2 gigavat-sata po zaposlenom. Kako bi se postigla ista produktivnost po zaposlenom kao u TE Belhatov, gdje se na godišnjem nivou proizvode 10,4 gigavat-sata struje po zapo-slenom, TE Pljevlja, prema projekcijama iz studije, treba samo 135 radnika, odnosno 80 radnika za produkivnost koju ima slovenačka TE Šoštanj 6.

Budući da rad termoelektrane nije u skladu sa Direktivom o velikim ložištima, broj radnih sati će od 1. januara 2018. morati postepeno da se smanjuje i da do kraja 2013. na godišnjem nivou iznosi maksimalno 20.000 radnih sati. Stoga se može očekivati dalje smanjenje broja zaposlenih – navedeno je u studiji.

Takođe, u studiji se ističe da tvrdnje da će se izgradnjom drugog bloka smanjiti zagađenje u Pljevljima, kao i da će doći do optvaranja novih radnih mjesta, nijesu ispravne.

Studija o izvodljivosti za novu TE procjenjuje da će biti zaposleno 147 radnika, te godišnju proizvodnju od 1.700 gigavat-sati električne energije, odnosno 11,5 gigavat-sati po zaposlenom, što je mnogo manje u odnosu na 17,5 gigavat-sati slovanečke TE Šoštanj.

To bi moglo da prouzrokuje dalje smanjenje broja zaposlenih u Pljevljima. Kako bi se postigla ista produktivnost kao u TE Šoštanj 6 nova termoelektrana trebalo bi da zapošljava svega 97 radnika.

Poređenje

Rudnik uglja u Pljevljima proizvodi 1.797 tona/godišnje po zaposlenom (2014)

Federaciji Bosne i Hercegovine – prosjek – 505 tona/godišnje po zaposlenom (2014-2016)

Gacko, Republika Srpska, BiH 2.641-3.600 tona/godišnje po zaposlenom (2013)

Drmno i Kolubara u Srbiji 5.029 tona/godišnje po zaposlenom (2013)

Češki rudnik 4.784 tona/godišnje po zaposlenom (2012)

Poljski rudnik lignita 4.800 tona/godišnje po zaposlenom (2013)

Njemački rudnik lignita 11.154 tona/godišnje po zaposlenom (2012)

Grčki rudnik 14.047 tona/godišnje po zaposlenom (2014)