Foto: Pixabay –

Analizirajući strukturu aktive banaka, primijetan je značajan trend u smanjenju udjela kredita u ukupnoj aktivi, što izaziva pažnju i postavlja pitanja o zdravlju tržišta i mogućnostima ekonomskog rasta. Ovaj pad učešća kredita u aktivi, sugeriše na nedostatak održivih projekata.

Prekomjerna likvidnost

Zapaženo je, međutim, da su depoziti zabilježili konstantan rast, nagovještavajući prekomjernu likvidnost u bankama, dok se aktivnost u dijelu kreditiranja usporava. Očigledno je da crnogorski investicioni ambijent trenutno ne privlači strane investitore i potrebno je hitno preispitati pristup u donošenju ključnih zakonskih regulativa kako bi se stvorila stabilna i atraktivna poslovna sredina.

Anlizirajući poslovanje banaka vidi se da najveći procenat ukupne aktive banke drže u kreditima datim krajnjim klijentima, ali je zanimljivo da to učešće godinama bilježi blagi pad. Tako su krediti 2020. godine činili 61,1 odsto ukupne aktive, pa 54 odsto 2021. godine, da bi na kraju 2023. godine taj udio bio 50,5 odsto.

Prema najnovijim podacima CBCG, ukupni krediti iznose 4,09 milijardi eura, a ukupni depoziti 5,47 milijardi. Interesantno je da je štednja domaćih stanovnika 1,9 milijardi, a stranaca 1,29 milijardi. Depoziti privrede su 1,75 milijardi eura.

Kako je istakao ekonomski analitičar Mirza Mulešković, iako kamatne stope na kredite rastu, ovaj pad učešća kredita u ukupnoj aktivi govori da na tržištu nema toliko dobrih projekata i aplikanata koji bi omogućili bankama da jačaju stavku kredita identičnim tempom kao prethodnih godina.

– Za Crnu Goru je karakteristična velika razlika između pasivne i aktivne kamatne stope, što jasno govori da se mora nešto raditi kako bi se smanjivale aktivne kamatne stope, a povećavale pasivne. Ta razlika u aktivi banaka je otišla u depozite, jer se par posljednjih godina, upravo zbog svega što se dešavalo, povećavao depozit u bankama. Smanjena aktivnost banaka i velika likvidnost bankarskog sektora govori da ima mnogo novca koji nije iskorišćen – kaže Mulešković i kao jedan od razloga navodi nekvalitetne projekte ili čak nedostatak tražnje novca od strane privrednih subjekata.

Poslovni ambijent

Mulešković naglašava da privrednici koriste banke za primarno finansiranje poslovanja i konstatuje da treba kreirati bolje uslove za kreditiranje onih koji žele da otvore biznise, posebno mlade i žene, kako bi na lakši način dolazili do novca.

– Na taj način bi se bankarski novac plasirao. Jer moramo da budemo svjesni da upravo banke, plasiranjem svog novca putem kredita, u najvećoj mjeri finansiraju svoja poslovanja. To čini najveći dio njihovog prihoda – ističe Mulešković i naglašava uzročno posljedičnu vezu između kvalitetnih projekata i bankarskih kredita.

– Jasno je onda u kakvom nam je stanju ekonomija i kakav nam je poslovni ambijent, kad potencijalni privrednici ne žele da uzmu sredstva koja su možda skupa, ali i iz drugih razloga. Sa druge strane imate smanjenu mogućnost razvoja realne ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta – istakao je Mulešković.

Sve to pokazuje da nam je investicioni ambijent takav da ne privlači strane investitore, ne nudimo ništa, a neprekidno mijenjamo ključne zakone. Kreditni rizik se povećava i jedina moguća investicija je – u nekretnine.

Iz Evropske komisija je jula prošle godine saopšteno da vladi Dritana Abazovića nije odobren nijedan projekat u okviru Investicionog plana za Zapadni Balkan kojim je bilo obezbijeđena 2,1 milijarda eura za region. Sredstva tada nijesu dobili ni Kosovo, a ni entitet RS. EK je tada crnogorske predložene projekte iz energetike, transporta i zaštite okoline označila kao preuranjene i neodgovarajuće.

Centar za građansko obrazovanje je tada ocijenio da je odluka EK potvrda vladine nestručnosti, neposvećenosti i nedostataka kadra. Vlada Dritana Abazovića je, takođe, na predlog Ministarstva finansija (MF), odlučila da preusmjeri 11,2 miliona eura neutrošenih sredstava u okviru kapitalnog budžeta za ovu godinu. U prošloj godini nijesu realizovali 12 projekata, a novac je otišao za druge projekte koji su stekli uslove za finansiranje.