Crnogorski pravosudni sistem dugi niz godina suočen je sa problemima koji predstavljaju kočnicu za ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava, a neke od njih ukazano je na nedavno održanom skupu u organizaciji Udruženja pravnika, na kojem su učešće uzeli sudije, advokati i univerzitetskih profesori.

Pravni stručnjaci ukazali su na probleme u crnogorskom pravosuđu koji su i od strane međunarodnih faktora prepoznati kao barijera za ulazak Crne Gore u EU.

Na skupu je identifikovan dio tih problema, među kojima je nedostatak sudijskog kadra, nedovoljno interesovanje mladih pravnika za sudijske pozicije, preopterećenost sudija, dugo trajanje postupaka, ali i postupci protiv bivših čelnika u sudstvu, nedovoljan stepen povjerenja javnosti, spoljni uticaji na sudije… Analizirani su i potencijalni efekti vetinga u crnogorskom pravosuđu.

Doskorašnja zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i dugogodišnji sudija Valentina Pavličić smatra da je povjerenje u crnogorsko sudstvo izgubljeno, „a o efikasnosti da i ne pričamo“, i da se iz te situacije ne može izaći bez ozbiljnog reza i ozbiljne strategije.

– Kada se bilo ko od nas nađe sa druge strane i bude stranka u postupku, onda mu je potpuno jasno gdje se crnogorsko sudstvo nalazi – kazala je Pavličić.

Ona je protiv vetinga, „ali na onaj način kako se to populistički obećava u političkim kampanjama“. Kao neko ko je direktno uključen u taj proces i kao jedan od autora stručnog dijela koji se odnosi na međunarodni aspekt, smatra da je prolazak više od 240 ili 300 sudija kroz sistem vetinga, lustracije ili bilo čega sličnog u etičkom smislu teško izvodljiv i sigurna je da to ne žele ni naši međunarodni partneri.

– Postavlja se pitanje ko to u Crnoj Gori može prije svega da bude stručni i etički autoritet da govori o nekome i izvrši lustraciju. Sve i kada bi politika donijela odluku, nažalost bez učešća sudske vlasti, što je najveći problem, bez međunarodne komisije to se ne može sprovesti – rekla je Pavličić.

Ona smatra da je potrebno sprovesti fazni veting i da on mora biti sproveden od tijela koje bira sudije i od najviših sudskih grana vlasti, pa naniže.

– Želim da kažem i da je povjerenje u sudstvo izgubljeno, i to govorim kao neko ko vas je devet godina zastupao pred evropskim sudom i čitao vaše odluke i govorio nešto što ste vi kroz te odluke poručili, a ja tamo prenosila. Nažalost, mi nismo mogli da uspijemo da stručno ubijedimo Evropski sud da smo bili u pravu. Ali, bez jedinstva sudske vlasti i sudija napretka u sudstvu neće biti – istakla je Pavličić.

Stanković Mugoša: Preispitati i spisak vještaka

Stanković Mugoša problem vidi i u vještačenjima koja su neizostavan dio skoro svakog postupka.
– Ta vještačenja često nisu potpuna, zbog čega je neophodna njihova dopuna, ili angažovanje drugog vještaka, koji najčešće da oportuno mišljenje prvom vještajku i oni obično ne mogu da usklade svoja mišljenja, pa se angažuje supervještak, a da i on obično ima isto znanje kao i prethodna dva. Sve ovo doprinosi uvećanju troškova postupka i prolongiranju postupaka, pri čemu se nalazi i mišljenja čekaju i po pola godine. Cjelishodno bi bilo preispitati i spisak vještaka, jer se na spisku vještaka nalazi i vještak koji je pravosnažno krivično osuđen zbog vještačenja u sudskom postupku, pa se postavlja pitanje kako se može pokloniti vjera njegovom nalazu i mišljenju – istakla je Stanković Mugoša.

Nedostatke u sudstvu advokat i potpredsjednica Udruženja pravnika Crne Gore Ana Stanković Mugoša definisala je kroz odnos klijenta i advokata prilikom prvog razgovora, u kojem klijent pita kakvi su mu izgledi za uspjeh u sporu. U odgovoru na to pitanje, kaže Stanković Mugoša, advokat mora da ukaže klijentu da bez obzira na zakonske osnove, uspjeh će zavisiti i od stavova sudija, koji su promjenjivi, kao i da može doći do promjene sudskog stava u toku trajanja postupka koji vodi stranka.

Nakon ovoga,ono što klijente interesuje jeste dužina trajanja postupka, ali ni na to pitanje advokat ne može dati bliži odgovor imajući u vidu mali broj postupaka koji se završe u razumnom roku. Dakle, advokati nemaju odgovore na ključna pitanja svojih klijenata koji se odnose na rad pravosuđa po pitanju pravne sigurnosti građana. Uz to moramo napomenuti da se sudstvo već duži period suočava sa nedovoljnim brojem sudija, da trajanje postupaka donosi i čestu promjenu sudija, pa imamo situacija da se njih sedam promijeni u toku jednog postupka i on isto toliko puta počinje iz početka.To je naročito kontraproduktivno kad se desi pred samo zaključenje rasprave ili pretresa, tako da bi u tom smislu trebalo mijenjati propise i obavezati sudije da te predmete i okončaju. Postupci su neekonomični i neefikasni, što izaziva nezadovoljstvo čak i kod stranaka koje uspiju u sporu kojima nakon dugog i skupog sudskog postupka sud ne prizna troškove postupka – ukazala je, između ostalog, Stanković Mugoša.

Blažić: Svi ćute o problemu legitimiteta institucija

Profesor Pravnog fakulteta dr Đorđije Blažić podsjetio je da je pravosuđe stub svake države i da se niko iz sudstva, tužilaštva i drugih državnih institucija nije zapitao da li te institucije imaju svoj legitimet i legalitet.
– Siguran sam da se to niste pitali. U čemu je problem? Je li problem da se kaže ono što vam profesija nalaže, i meni i vama? Ja taj problem nemam, ali se bojim da profesionalci koji rade u tim institucijama imaju problem sa sobom, jer ćute. Znate li, sudije i tužioci koji sjedite u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu, da ste u ustavnom konfliktu interesa? Ili niste pročitali ili znate, pa nećete da kažete? Ja još nisam čuo nijednog sudiju ili tužioca, kao ni predsjednika suda ili člana Sudskog savjeta ili Tužilačkog savjeta, da je postavio pitanje legitimiteta institucija. Ako to ne znači ništa pravnicima, ne znam kome bi trebalo da znači. Zašto, postoji li neki razlog, upitao je profesor Blažić.