Internom analizom započetom i sprovedenom odmah nakon stupanja na dužnost direktora Uprave za šume Srđana Pejovića utvrđeno je zabrinjavajuće stanje uspješnosti pošumljavanja u periodu od poslednje dvije decenije. 

– Rezultat sprovedene analize pokazuje da je površina vještački podignutih šuma 2020. godine manja nego 2000. godine, iako je za potrebe pošumljavanja u prethodnih 20 godina Crna Gora iz budzeta izdvojila čak 11.595.668 eura, za potrebe sadnje 21.473.460 komada sadnica. Konkretno, 2000. godine površina vještački podignutih šuma bila je 6.358 hektara. Projektovano i očekivano stanje za 2020. godinu bilo je 1.3875 hektara. Iako je za te potrebe uloženo ogroman novac, više od 11 miliona eura, stanje uspješnosti pošumljavanja je 5.389 hektara, što je, dakle, manje nego prije 20 godina. Bilans je poražavajući: uspjeh pošumljavanja je oko 7 odsto – naveo je Pejović.

U godišnjim izvještajima Uprave za šume nisu prikazivane površine podignutih šuma, već samo količina utrošenih sadnica.

– Takođe, kontrola uspjeha pošumljavanja poslije jedne vegetacione sezone nije rađena, što je bila obaveza s obzirom na velika uložena sredstva. U tom slučaju bi se i razlozi neuspjeha pošumljavanja mogli lakše utvrditi i otkloniti u budućim radovima, a sve u interesu očuvanja našeg šumskog bogatstva – istakao je on.

Kako navodi, šta je uzrok ovom „crnom“ i sa više aspekata sumnjivom bilansu, Uprava za šume, ali i drugi nadležni organi utvrđivaće u narednom periodu.

– Naravno da, sa aspekta struke, uvijek postoje objektivni razlozi slabijih rezultata, ali ovako alarmantni podaci su više nego zabrinjavajući. Nakon urađene analize, uočava se specifičan način rada po sistemu „zabodi sadnicu i bježi“. Očigledno da je bilo manje važno ili potpuno nevažno šta će sa sadnicom biti, a najvažnije javnosti saopštiti da je posađeno toliko i toliko sadnica- saopštio je Pejović.

Ističe da na osnovu analiziranih podataka jasno je da je riječ o porazu šumarske struke, porazu upravljanja šumama od strane nadležnih ogana i dokaz da je sadašnji način organizacije gazdovanja šumama, koji se nigdje u regionu i Evropi ne primjenjuje, propali projekat.

– Zbog generalne strategije gazdovanja šumama, vidljive i u analiziranom načinu pošumljavanja, zadatak nove uprave Uprave za šume i moj lično, ali i ostalih nadležnih institucija, biće promjena koncepta gazdovanja šumama i napokon domaćinski odnos prema našem šumskom blagu, bez privilegovanih i povlašćenih – zaključuje on.