Iako je iz udruženja Žita Srbije prošle sedmice saopšteno da su sa Vladom načelno postigli dogovor da se dozvoli neograničen izvoz brašna i kvote za izvoz pšenice, kukuruza i ulja, prekjučerašnja odluka Vlade Srbije nešto je drugačija.

Srpska vlada je dozvolila izvoz pšeničnog brašna, ali uz kvotu od 20 hiljada tona mjesečno. Crnogorske pekare ta je vijest iznenadila, jer su očekivali da će, kako je najavljeno, biti omogućen slobodan izvoz, pa su čekali informacije o cijenama od dobavljača iz Srbije kako bi se u okviru Grupacije pekara pri Privrednoj komori dogovorili da li će ponovo doći do poskupljenja njihovih proizvoda. Obeshrabruje ih i to što će početak izvoza biti prolongiran, imajući u vidu da je odlukom predviđeno da se od 22. do 28. aprila podnose zahtjevi za odobrenje, pa se dozvole, zbog praznika, ne mogu očekivati prije kraja prve sedmice maja. Kako ni njihovi dobavljači još ne znaju po kojim cijenama će izvoziti brašno, tako ni potpredsjednik Grupacije Vesko Nikolić nije mogao da kaže kakav će biti njihov stav po pitanju cijena hljeba i ostalih pekarskih proizvoda.

Kvote

Novom odlukom Vlade, koja je na snazi od juče do daljnjeg, dozvoljen je izvoz po 150 hiljada tona pšenice i kukuruza, kao i osam miliona litara rafinisanog suncokretovog ulja. Po jednom zahtjevu moći će da se traži izvoz maksimalno 20 odsto odobrenih količina po grupi proizvoda, a ukoliko prekorače ili ne izvezu odobrene količine, izvoznici narednog mjeseca neće imati pravo da traže novo odobrenje. Zahtjevi će se podnositi od 20. do 25. u mjesecu za naredni, osim što će za maj taj rok biti od 22. do 28. aprila.

Premijerka Ana Brnabić je saopštila da je Vlada odobrila kvotu od 150 hiljada tona za pšenicu i kukuruz, iako su proizvođači i trgovci tražili da ona bude 350 hiljada tona. Najavila je da bi poslije uskršnjih praznika ponovo trebalo da se sastanu sa predstavnicima udruženja Žita Srbije kako bi definisali dalje korake.

Cijene

Nedavno je direktor Monteklasa iz Nikšića Predrag Marojević kazao da očekuje da će cijene ostati na nivou neposredno prije nego je Srbija 10. marta zabranila izvoz. Tada je ova kompanija, koja je zastupnik Mlinske industrije ,,Popović“ iz Šapca, pekarima prodavala brašno u džakovima od 25 kg po cijeni od 550 do 570 eura po toni, dok je u trgovačkim lancima, u zavisnosti od marže, kilogram brašna tip 400 bio oko 80 centi. Ipak, Marojević je naglasio da se, imajući u vidu da je riječ o berzanskoj robi, ne može sa sigurnošću reći kakve će biti cijene u momentu kada izvoz iz Srbije i zvanično započne.

U podgoričkim maloprodajama trgovačkih lanaca različite su cijene brašna, pa je bosanski Zlatni puder Klas u Idei 1,29 eura, Aromi 1,59 eura, a u Voliju 1,35 eura. Crnogorsko brašno Montemlin Šajo tip 400 u Idei je 75, a u Voliju 65 centi. Velika je razlika u cijenama novosadskog brašna Danubis tip 400 koji je u Aromi 1,05 eura, a u Voliju 30 centi manje. Hrvatsko brašno Farina tip 500 u Idei košta 79 centi, Tena u Voliju 75 centi, u Aromi 1,05 eura, a srbijanske Fidelinka i Senćansko u Aromi 99 centi, odnosno 1,05 eura.

Na Novosadskoj berzi veća ponuda od potražnje 

Prema posljednjem izvještaju sa Novosadske produktne berze, referentne za naš region, bila je primjetna veća ponuda u odnosu na tražnju, a ugovori su se potpisivali na 35,5 do 36 dinara po kilogramu bez PDV-a, odnosno oko 30 centi. U odnosu na nedjelju ranije, cijena je povećana za 2,41 odsto.

– Iako je statistički najveći cjenovni rast zabilježen kod ove žitarice, možemo konstatovati da većeg interesovanja za kupovinu nema usljed zabrane izvoza pšenice i brašna – navodi se u njihovom posljednjem izvještaju za period 1. do 15. aprila.