Sušni period na području opštine Pljevlja nakon ljeta nastavljen je i tokom jeseni. Mjeseci bez kapi kiše i sada sa izuzetno niskim temperaturama stvorili su niz problema stanovnicima pljevaljskih sela. Kao i obično najteža je situacija na području Mjesne zajednice Crljenice, koje je inače bezvodno, ali problema ima i u drugim selima gdje je dotok vode toliko oslabio da je jedini spas što su sela gotovo opustjela pa je stoga i potrošnja vode slabija. Pored izvora presušila su i brojna pojila za stoku koja u pojedinim selima prave tako što u zemlji iskopaju rupu u kojoj se zadržava kišnica. Pošto kiše već dugo nije bilo, takve lokve su u potpunosti prazne.

Predsjednik MZ Crljenice Darko Gačević kaže da je terenutna situacija sa vodosnabdijevanjem izuzetno teška, pogotovo za one poljoprivredne proizvođače koji imaju više grla sitne i krupne stoke.

– Preduzeća „Čistoća“ i „Vodovod“ svakodnevno dovoze vodu u cisternama. Seljani svaku cisternu vode plaćaju u prosjeku 40 eura, a Opština dodaje isti iznos. Posebno je teško za ona domaćinstva koja imaju stoku i kojima su potrebne veće količine vode. U prosjeku na godišnjem nivou u našu MZ se doveze oko 300 cisterni vode, ali će ove godine taj broj biti daleko viši ako se ovaj sušni period nastavi – kaže Gačević.

Juče je na području opštine Pljevlja padala sitna kiša koja nije bila dovoljna ni da pokvasi zemlju, a kamo li da dopuni presahle izvore.

O brojnim mukama u zaseoku Ranče i nedaćama bez vode i Velizar Gačević kaže da domaćini ne mogu da rade mnoge poslove, a jedan je od njih je i pečenje rakije.

– Ovo su dani kada se peče rakija, a mi ovde u našem selu nijesmo u mogućnosti to da radimo. Bez vode ne možemo peći rakiju, a ako kupujemo vodu da bismo pekli rakiju, to je krajnje neisplativo – ističe Gačević i dodaje da je na velikim hladnoćama mnogo teško kada nema rakije.

– Bez vode bi se i moglo da ima rakije, ali nema vode pa ne može da bude ni rakije – naglašava Gačević.

Prema njegovim riječima, potrebne su velike količine vode i za napajanje stoke, što je veliki izdatak za stočare.

– Prije nekoliko mjeseci sam iskopao lokvu u kojoj sam očekivao da će se sakupiti voda od kiše i snijega. Mislio sam da će tu stoka moći da se napoji. Nažalost, padavina nije bilo i u toj lokvi nema jedne kapi vode. Zasad je uzaludan sav trud i rad – kaže Gačević.

Žitelji pljevaljskih sela nadaju se da će narednih dana biti više padavina i da će se vodom napuniti brojna pojila za stoku. Nadaju se i da će temperature biti veće, jer, kako kažu, mraz bez padavina, odnosno takozvana golomrazica isto je kao i ilindanska suša.

Iz preduzeća „Vodovod“ i „Čistoća“ tokom jučerašnjeg dana nijesmo mogli doznati koliko su cisterni vode u novembru i decembru isporučili potrošačima sa seoskog područja, a iz Službe za zaštitu i spasavanje, u izvještaju o radu tokom novembra, navodi se da su četiri cisterne isporučene na poziv građana, te da su uredno, po redovnom planu, isporučili i 22 cisterne vode za Romsko naselje.

Moguće i restrikcije u gradu

Situacija je problematična i na izvorištima sa kojih se grad snabdijeva vodom. Vode sve manje dolazi sa izvora u Odžaku, ali i sa izvorišta Breznice i Jugoštnice. Da vode ima nedovoljno, pokazuje nizak vodostaj rijeke Breznice. U preduzeću „Vodovod” ne isključuju mogućnost restrikcija ako brzo ne bude obilnijih padavina kako bi se akumulirala izvorišta. Zasad najveće količine vode obezbjeđuju se sa vještačke akumulacije Otilovići, koja se potom tretira na postrojenju Pliješ.