Od početka novembra je u Crnoj Gori registrovano 129 slučajeva velikog kašlja, jučerašnji su podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Ove brojke govore o značajnom porastu oboljelih, jer je presjek IJZCG od prošlog ponedjeljka pokazao da od početka novembra u Crnoj Gori ima 56 slučajeva ovog zaraznog oboljenja. Za nedjelju dana su registrovana nova 73 slučaja.

IJZCG upozorava da se teški simptomi mogu javiti kod novorođenčadi i nepotpuno imunizovane odojčadi tj. djece uzrasta ispod jedne godine, kod kojih je ova bolest nerijetko životno ugrožavajuća.

U smjernicama IJZCG je navedeno da oboljele osobe, kao i osobe sa sumnjom na bolest, treba da se izoluju (isključe iz nastave, posla…) u skladu sa epidemiološkim preporukama, a određenim kontaktima treba uključiti hemioprofilaksu antibioticima.

Pedijatrica dr Vjera Janković je Pobjedi kazala da s obzirom na to da broj oboljelih raste, govorimo o manjoj epidemiji, mada je bolest veoma kontagiozna tj. zarazna i jako se brzo širi. Naglasila je da su pogođene i osobe koje su se davno vakcinisale, odnosno da je od posljednje vakcine prošlo od pet do 10 godina.

– Zato je preporuka vakcinacija kao najbolji vid prevencije – istakla je dr Janković.

Veliki kašalj počinje kao i svaka respiratorna bolest – kašalj, sekrecija iz nosa, sa ili bez temperature.

– Ovi nespecifični simptomi traju od sedam do deset dana zatim počinje kašalj koji je u napadima, dovodi do zacenjivanja, nekad i do povraćanja, u narodu ga zovu magareći kašalj. Traje od četiri do šest nedjelja i jako iznuri, naročito mlađu djecu – opisuje dr Jankvić simptome. Prema njenim riječima, najpogođeniji uzrast su djeca do pet godina.

Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi kazali da trenutno nema hospitalizovanih zbog obolijevanja od velikog kašlja u toj ustanovi.

Prema podacima IJZCG, među prijavljenim slučajevima (129), najveći udio oboljelih je u uzrasnoj grupi 11-15 godina (71), potom u uzrasnoj grupi 26-64 godine (20), u uzrasnoj grupi 6-10 godina (15), 1-5 godina (devet), ispod jedne godine (šest), 16-20 godina (šest) i po jedan slučaj u uzrasnim grupama 21-25 i preko 65 godina.

Najveći broj slučajeva registrovan je u Podgorici (94), Danilovgradu (16), Budvi (tri), na Cetinju (tri), u Tivtu (tri), Zeti (tri), Kotoru (dva) i po jedan slučaj u Andrijevici, Bijelom Polju, Herceg Novom, Nikšiću i Pljevljima.

– Od 129 registrovanih slučajeva, kod 120 njih je od posljednje doze vakcine sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo pet ili više godina (kada se zbog karakteristika acelularne vakcine ne može očekivati postojanje imuniteta) ili osobe nijesu imunizovane ili ne postoji podatak o imunizaciji (uglavnom kod osoba starijih od 25 godina) – saopštio je IJZCG.

Uzročnik velikog kašlja je bakterija Bordetella pertussis, koja se lako prenosi sa osobe na osobu kapljičnim putem tj. direktnim kontaktom sa sekretima sluzokože respiratornog sistema oboljele osobe koji se dešava prilikom kijanja ili kašljanja. Manja vjerovatnoća prenosa je kontaminiranim vazduhom i indirektnim putem prenosa preko svježe kontaminiranih predmeta, piše u smjernicama IJZCG

Oboljelog je potrebno izolovati, piše u smjernicama, uz preporuku da striktno izbjegava kontakt sa novorođenčadima, odojčadima, malom djecom (posebno nevakcinisanom) i trudnicama u posljednjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno pet dana tokom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje tri sedmice.

Kod pojave prvog potvrđenog slučaja u vrtićima, sve nevakcinisane/nepotpuno vakcinisane osobe uprava predškolske ustanove treba da udalji sa nastave do momenta dok se ne vakcinišu/revakcinišu u skladu sa uzrastom.

Ko treba da primi ove vakcine?

IJZCG ističe da se vakcinisanjem obuhvataju djeca od navršenih dva mjeseca do navršenih šest mjeseci života i djeca od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet

godina života, ako ranije nijesu vakcinisana, nijesu potpuno vakcinisana ili ako nema dokaza o izvršenoj vakcinaciji.

Revakcinacijom se obuhvataju djeca u drugoj godini života koja su potpuno vakcinisana sa dvije doze DTaP-IPV-Hib-HepB i jednom dozom DTaP-IPV-Hib vakcine ili sa tri doze drugih kombinovanih vakcina (DTaP-IPV-Hib ili DTaP ili DTP). Ovu djecu treba revakcinisati po isteku jedne godine od dana završenog vakcinisanja, a najranije po isteku šest mjeseci, u slučaju potrebe i epidemioloških indikacija – pojašnjavaju u IJZCG.

Revakcinisanje se sprovodi davanjem jedne doze DTaP-IPV-Hib-HepB vakcine. Djeca koja su rođena prije 1. januara 2023. godine revakcinisaće se petokomponentnom (DTaP-IPV-Hib) vakcinom ili u slučaju kontraidikacija na Hib i/ili IPV komponentnu DTaP vakcinom.

– Djeca pri upisu u prvi razred osnovne škole, koja su ranije potpuno vakcinisana i revakcinisana sa jednom dozom, revakcinisaće se vakcinom DTaP-IPV. Kombinovana vakcina DTaP-IPV primjenjuje se kod djece koja će tokom školske 2023/2024. pohađati prvi razred osnovne škole – piše u smjernicama IJZCG.