Vlada Srbije zabranila je izvoz pšenice, brašna, kukuruza i prekrupe, kao i suncokretovog ulja, a iako nije određeno koliko će zabrana da traje, stav je da se odluka preispita u najkraćem roku, kaže za Danas savetnik ministra poljoprivrede Goran Đaković.

On napominje da je poenta da se sagleda cijela situacija, da se ne desi da dođe do destabilizacije kompletnog tržišta.

„Zato je odlučeno da se uvede zabrana, jer su to uradile i Mađarska, Ukrajina, Rusija je to najavila, dok se ne vidi šta će biti na tržištu. Savjet izvoznicima je da sačekaju i nadamo se da to neće dugo trajati“, ističe Đaković.

On kaže da nema potrebe za panikom ni među izvoznicima, ali ni među građanima jer imamo gotovo 900.000 tona pšenice u rezervi. Osim pomenutih poljoprivrednih proizvoda, kako kaže, država nije planirala da uvodi zabranu izvoza za druge proizvode.

Đaković napominje da nijedan ozbiljan razlog ne postoji da bilo ko pravi bilo kakve zalihe namirnica, da samo sebi nanose štetu jer će bespotrebno potrošiti novac koji je mogao da se uloži u nešto drugo.

„Na mjesečnom nivou gledano prosječna porodica troši jedan do dva litra ulja i do dva kilograma šećera. Da se i duplira, da bude četiri kilograma, ali nema potrebe da građani imaju više kod sebe. Ulje ako se čuva u lošim uslovima može da užegne, može da se desi da zalihe propadnu ili da ljudi sami sebe nateraju da troše više nego što bi trošili inače“, naglašava Goran Đaković.

Ministarka trgovine Tatjana Matić rekla je juče da je zbog cijena koje rastu na svjetskom tržištu bilo neophodno da se na određen period ograniči izvoz zrna pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza, prekupe i suncokretovog ulja.

Ona je istakla da je snabdjevenost svim ovim proizvodima dobra, ali da su zbog potresa na globalnom tržištu ove mjere važne zbog „obezbjeđenja sigurnosti stanovništva i naše ekonomije“.

I prije nego što je Vlada zvanično usvojila odluku, protiv toga bili su i izvoznici prije svega pšenice i kukuruza, ali i sami poljoprivrednici. Oni su kao najbolje i najracionalnije rešenje vidjeli uvođenje izvoznih kvota.

Izvoznici su, kako kaže Sunčica Savović, direktorka Žita Srbije, uvijek protiv zabrane izvoza jer tako ostaju bez posla.

„Posledice će osjetiti svi, od onih koji izvoze u luke, jer oni ne mogu da izađu iz ugovora, a ako budu morali da izađu snosiće finansijske posledice. Na unutrašnjem tržištu izvoznici su avansirali robu po većim cijenama, neće moći da je prodaju Robnim rezervama jer Direkcija neće moći da apsorbuje tolike zalihe“, ističe Savović.

Što duže bude trajala zabrana, kako kaže, protok novca biće manji, a Savović podsjeća da je jesenja sjetva bila 50 odsto skuplja, da cijena mineralnih đubriva i dalje raste, a da uskoro kreće i proljećna sjetva.

„Država je imala druge mjere koje je mogla da preduzme. Zbog visokih cijena intervencija je bila očekivana, ali najracionalnije rešenje je bilo uvođenje kvota jer se na taj način mogla regulisati količina koja se izvozi. To je mogla da bude prva mjera i ako ona ne uspije moglo se ići dalje“, kaže Savović i napominje da je zabrana izvoza nepopularna i radikalna mera zbog koje će posledice da snose i privrednici i poljoprivrednici.

I iz Žitounije juče su zatražili da se odmah skine zabrana.

Predsednik ovog Udruženja mlinara i fabrika tjestenina Zdravko Šajatović rekao je da je zabrana izvoza brašna nepotrebna jer na to ne upućuju bilansi i da su razočarani i mlinari i tradicionalni kupci u BiH, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori.

„Postoji ogroman višak brašna, ne znamo šta ćemo sa njim, a cijene nikad nisu bile bolje i prilika je da i mlinari zarade. Zbog toga tražimo da se odmah ukine odluka o zabrani“, rekao je Šajatović.

Crna Gora i BiH, kako kaže, nemaju robne rezerve brašna i zato postoji mogućnost da Srbija izgubi tradicionalne kupce jer su se u tim zemljama već javile pojedine ambasade, spremne da im pomognu u obezbjeđenju brašna.