Pravoslavni hrišćani danas praznuju dan Prepodobne mati Paraskeve – Svete Petke, zaštitnice žena i svetiteljke koja je pomagala bolesnima i siromašnima.

Kult Svete Petke njeguje se vjekovima u jugoistočnoj Evropi, a poštuju je i neki nehrišćanski narodi na istoku.

Vjernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.

Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski (989 – 996). Još kao djevojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu, bila je veoma pobožna. Nakon smrti svojih roditelja, željna podvižničkog života, napušta roditeljski dom i ide u Carigrad, gdje se zamonašila u crkvi Svete Sofije, a zatim se zaputila u Jordansku pustinju.

Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi uzimaju vjerujući da će im zaliječiti rane i zaštititi ih od bolesti.

Paraskeva je rođena u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, pri kraju 10. ili početkom 11. vijeka.

Prema predanju, Sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadzbinu da širi vjeru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci.

Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, a po drugima je prenio mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovijesti sultana Bajazita, u grad Jaši.

Kneginja Milica uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu, gdje svake godine kolona žena čeka u redu za čudotvornu vodu. Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad.

Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je prenio u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gdje su i danas.

Prema narodnom vjerovanju, Sveta Petka se vjernicima često javlja u snu iz dva razloga: kako bi pružila utjehu i donijela dobre vijesti ili kao vid upozorenja da pravimo greške.

Narodna vjerovanja kažu da sjutra ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, a pogotovo to ne treba da rade žene.

Na Svetu Petku dešavala su se velika čuda. Mnogi bolesni su ozdravili na dan Svete Petke, zato ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik vjerujući da će im svetiteljka pomoći.