U crnogorske šume umjesto klasične pločice sa doznačnim brojem hitno treba uvesti bar-kod kao na svakom drugom proizvodu, što bi u velikoj mjeri doprinijelo uvođenju reda u sječi šume i kontroli odakle je šumska građa posječena. To je predlog Udruženja drvoprerađivača iz Plava, koji su se u posljednjim godinama pokazali kao iskusni borci za spašavanje crngorskog šumskog bogatsva i ekologiju.

Prema njihovim riječima, uvođenje bar koda za drvo ne bi bilo ništa komplikovano i nemoguće.

„Ako svaka kutija čačkalica može da ima bar-kod, svaka žvakaća guma, zašto bi bilo komplikovano uvesti bar kod za svako posječeno stablo, za svaku smrču“, kazali su Portalu RTCG u ovom udruženju.

Prema bar kodu na svakom drvetu, kako tvrde, svaka kontrola, na bilo kom mjestu, pokazala bi odakle je drvo posječeno, iz koje opštine, sa koje planine i iz kojeg odjeljenja, koliko kubne mase ima u njemu i slično.

„Tu bi se uvela potpuna kontrola. Ovako kako sada stvari stoje, sa doznačnim čekićima i doznakama, sve je podložno korupciji. U mnogo slučajeva imali smo situaciju da su iste pločice sa jedne teritorije prebacivane na drugu“, kažu drvoprerađivači.

Pretpostavka za to bi, smatraju, bila da postoji jedan takozvani biro za bar kod, gdje bi bilo sve u kumpjuteru, i otkucavanjem bar koda jednog stabla u bilo kojoj provjeri, mogli bi znati u svakom trenutku sve podatke o tom stablu.

U udruženju droprerađivača Plav smatraju i da je potrebno takođe hitno raditi na tome da se u svakom gradu formira po jedno, ili eventualno dva preduzeća, u zavisnosti od količine šume, koje bi radilo samo sječu, vuču i lagerisanje po kategorijama i vrstama drveta.

„Na tom mjestu bi drvo mogli da kupe samo registrovani drvoprerađivači, po cijenama koje država i tržište diktiraju, od najkvalitetnije mase, do ogranaka za potrebe proizvodnje peleta“, kažu u ovom plavskom udruženju.

Oni su ranije izveli računicu da je koncesionim gazdovanjem šumama u posljednjih dvadeset godina, kada bi se drvo pretvorilo u finalni proizvod, država Crna Gora izgubila i do nevjerovatnih dvadeset milijardi eura.

„To znači da je država izgubila oko 800 kilometara autoputeva. S druge strane, to znači da su toliku dobit ostvarili koncesionari u proteklih dvadeset godina, i taj novac je, uglavnom, izašao iz Crne Gore. Mi smo imali samo polufinalnu proizvodnju, dok su države u našem okruženju, od naših šuma, razvijale finalnu proizvodnju i ostvarivale najveću dobit“, kazali su Portalu RTCG u ovom udruženju.

Oni naglašavaju da je ovo samo računica na najminimalniju količinu posječenog drveta na godišnjem nivou, od 500 hiljada kubika drveta, a u nekim godinama etat (godišnja sječa), iznosio je oko 900 hiljada kubika, pa čak i milion kubika.

Kada bi se, po njihovim riječima, uzela kao primjer protekla 2022. godina, u kojoj je posječeno 632.534 metara kubnih šume, krajnja dobit, u finalnom proizvodu, iznosila bi 1,5 milijardi eura.

„Ako bi 632.534 kubika prodali kao drvo za ogrijev to bi iznosilo oko 37.952.000 eura. Ukoliko bi ova količina drveta bila prerađena, odnosno poluprerađena u građevinski materijal, pri čemu je srednja vrijednost metra kubnog daske je oko 250 eura, vrijednost tog drvnog materijala bi bila oko 158.133.000 eura. Finalnom proizvodnjom, recimo proizvodnjom namještaja, vrijednost jednog metra kubnog bi bila između 1.500 do 2.500 eura, što na količinu od 632.534 kubika drvne sirovine iznosi od 948.801.000 do 1.581.335.000 eura“, izračunali su ranije u Udruženju drvoprerađivača iz Plava.

Oni pozdravljaju akciju borbe protiv šumarske mafije koju je najavila Vlada Crne Gore, i smatraju da nije kasno, odnosno da šume ima dovoljno i da nije uništena, odnosno da je potreban samo jedan period da se obnovi.

„Samo sada, od ovog trenutka, od danas, treba biti odlučan. Nema više pljačke. Hitno formiranje po jednog preduzeća u svim gradovima na sjeveru, određivanje etata, odnosno godišnje količine drveta za sječu, ali u taj etat treba najprije da uđe ono što bi to preduzeće izvuklo iz šume u rano proljeće kroz vjetro izvale i oboljela stabla. Ako to popuni etat, nema dalje sječe“, predlažu plavski drvoprerađivači.

Oni ističu da su to samo njihovi predlozi, i da država može i mora da ima i druga rješenja.

„Važno je da je nešto počelo da se mijenja, da su počele kontrole. Ali smatramo da potpune kontrole ne može biti bez ubođenja bar koda za svako drvo, umjesto sadašnje metalne pločice i čekića, što se pokazalo da je podložno korupciji“, kazali su Portala u Udruženju drvoprerađivača Plav, nakon jučerašnjih kontrola koje je Vlada sprovela u Jelovici kod Berana.