Odbor za ekonomiju nije dao zeleno svjetlo prijedlogu završnog računa budžeta za prošlu godinu.

Jučerašnja sjednica poslužila je više za politička prepucavanja nego za razmatranje tačaka dnevnog reda. Ministar finansija Novica Vuković je predstavio podatke iz prošle godine, a senatori Državne revizorske institucije (DRI) podsjetili zbog čega su na taj prijedlog dali pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansije i četvrto uzastopno negativno mišljenje na zakonitost.

Veći dio vremena poslužio je poslanicima da se nadgornjavaju u kom je mandatu koliko potrošeno i za šta, koja se vlada koliko zadužila i koliko ostavila nasljednicima, imajući u vidu da je od 2021. godine u mandatu treća vlada.

Senator Milan Dabović je ukazao da je u prijedlogu završnog računa konstatovana greška od 26,3 miliona eura, ali imajući u vidu da je taj iznos bio u graničnoj zoni, dato je pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje. Prijedlog zakona bez završnog poreskog računa i nepoštovanje propisa u dijelu evidencije državne imovine, razlog su što je DRI četvrtu godinu zaredom dala negativno mišljenje na zakonitost poslovanja. Senator Zoran Jelić je ukazao da opštine nijesu dovoljno ažurne u naplati lokalnih prihoda, dok je senator Branislav Radulović akcentirao činjenicu da još nema registra državne imovine i da se ogromna sredstva odlivaju na ugovore o djelu.

Bruto zarade i ugovore o djelu problematizovao je i Boris Mugoša (SD), ukazujući da je za iduću godinu planiran rast obje stavke.

– Ministar je rekao da je u posljednjih godinu zaposleno oko 2.000 ljudi, a za sljedeću godinu se planira 40 miliona više za bruto zarade. U posljednjih par godina broj zaposlenih u javnoj upravi je porastao sa 50 na 80 hiljada – ocijenio je Mugoša i naveo da je lani sa transfera za socijalnu zaštitu preusmjereno 27 miliona eura u korist diskrecionih izdataka, iako je riječ o mandatornoj kategoriji.

Miloš Konatar (Ura) je kazao da smo do 2020. godine žmurili i na broj zaposlenih u javnoj upravi i broj ugovora o djelu, te da je tek u posljednjih nekoliko godina počelo da se priča o tome.

Iako je na jučerašnjem odboru trebalo da se raspravlja oko izmjena zakona o EKIP-u, kojima je, između ostalog, bilo predviđeno da članove Savjeta bira Vlada umjesto Skupštine na javnom konkursu, Zdenka Popović (Demokrate), kao jedna od predlagača, tražila je da se odloži rasprava, najavivši da će nakon dogovora sa Vladom taj tekst pretrpjeti izmjene, te da će nakon usaglašavanja sa njima podnijeti amandmane, ne precizirajući na šta se oni odnose. M. Leković

Budžet za 2024.

Prvi dio sjednice na kojoj će Odbor razmatrati prijedlog budžeta za iduću godinu zakazan je za ponedjeljak, dok bi drugi

dio trebalo da bude održan do kraja iduće sedmice. Na dnevnom redu će se, osim ovog, naći i prijedlog odluke o zaduživanju, te prijedlozi izmjena zakona o akcizama, finansiranju opština i igrama na sreću. Riječ o propisima za koje je predviđeno usvajanje po hitnom postupku, pa će se, imajući u vidu da tangiraju predstojeći budžet, objediniti rasprava.

DRI traži podršku odbora

Predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević tražio je podršku odbora u vezi sa rješavanjem situacije sa njihovim kancelarijama, navodeći da je prošle godine kupljen prostor za njih, ali da još ništa nije urađeno. Traži i da se najzad izaberu peti senator i predsjednik Senata, te da svojim autoritetom utiču da subjekti revizije poštuju preporuke.

Završni račun 2022.

Gotovinski deficit budžeta za prošlu godinu iznosi 250,3 miliona eura i čini 4,33 odsto BDP-a, kazao je ministar finansija Novica Vuković.

– Tekući prihodi su bili 1,9 milijardi, 4,6 odsto više od plana, a čini 33 odsto BDP. Budžetska potrošnja bila je 2,2 milijardi eura, manja pet posto od plana i čini 37,9 odsto BDP. Na socijalna davanja se odnosi 29,7 odsto, odnosno 667,2 miliona eura, što je 17,6 odsto više u odnosu na godinu prije. Bruto zarade čine 24,1 odsto, odnosno 542,5 miliona – kazao je Vuković.

Kapitalni izdaci su bili 249,6 miliona, otplata duga 291,5, a nedostajućih 562,6 miliona eura finansirano je kreditima. Državni dug bez depozita iznosio je četiri milijarde eura, odnosno 67,96 odsto BDP.

Depoziti budžeta su na kraju godine bili 111,75 miliona eura, od čega su 65,4 miliona depoziti u zlatu.