Prevencija umjesto loših posljedica: Kako se zaštiti tokom vrelih dana

    2 godine pre 283 pregleda Izvor: portalanalitika.me

Pred nama su vreli ljetnji dani, uz temperature koje dostižu i o 40 stepeni Celzijusa. Bez obzira na to koliko dobro podnosili ljetnje vrućine, one mogu negativno uticati na zdravlje, pa ovo godišnje doba zahtijeva izvjesne promjene načina života, od laganije ishrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti.

Specijalistkinja urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, dr Ana Davidović-Ljumović ukazuje na to da visoke temperature mogu izazvati ozbiljne tegobe kod bolesnih, ali i kod potpuno zdravih osoba. 

„Kod pacijenata koji boluju od hroničnih oboljenja visoke temperature mnogo češće dovode do komplikacija osnovne bolesti. Stoga se poseban oprez savjetuje kardiovaskularnim bolesnicima, oboljelima od respiratornih bolesti i dijabetesa”, kazala je Davidović-Ljumović.

Najmlađi najosjetljiviji 

Naša sagovornica ističe da su na tropske temperature posebno osjetljiva djeca, naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine života. 

“U danima kada je temperatura izrazito visoka, bebe treba šetati samo u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima. Najefikasnijii način sprečavanja štetnih efekata podrazumijeva izbjegavanje izlaganja suncu u periodu od 10 do 17 časova. Potrebno je nanijeti fotoprotektivnu kremu pola sata prije izlaganja uz postepeno izlaganje suncu. Savjetujem i nošenje odjeće od prirodnih tkanina i svijetlih boja, kao i šešira sačinjenih od prozračnih materijala”, ističe Davidović-Ljumović. 

Šta raditi kod opekotina

Ljeti smo više izloženi sunčevim zracima, morskoj vodi, pa je našoj koži potrebna posebna zaštita. Iako često čujemo upozorenja da dugo izlaganje UV zracima nije dobro, nerijetko to zanemarimo. 

Naša sagovornica upozorava da se kao posljedica dugog boravka na suncu mogu javiti opekotine i alergije. 

“Kada dođe do pojave najblažeg stepena opekotina od sunca, neophodno je što ranije započeti hlađenje opečene površine hladnom vodom ili hladnim oblogama. Nije preporučljivo stavljati led direktno na opekotinu, već preko tkanine, kako bi se spriječio nastanak ishemije (smanjeni dotok krvi) i samim tim dodatno ozlijedilo tkivo. Kako bi se ubrzao proces regeneracije kože, poželjno je namazati losion ili gel na bazi pantenola ili aloe vere, povećati stepen hidriranosti organizma unosom vode i zaštititi kožu od daljeg oštećenja”, savjetuje Davidović-Ljumović.

Sunčevi zraci mogu izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Naša sagovornica objašnjava i kada je znak da treba da potražimo stručnu pomoć. 

“Pomoć ljekara nužno je potražiti kada je opekotina težeg stepena. Onda kada je opekotinom zahvaćeno lice, glava, šake, stopala, genitalna regija ili veća površina tijela praćena drhtavicom ili vrtoglavicom. Ili, ukoliko su se na mjestu opekotine pojavili znaci infekcije”, napominje Davidović-Ljumović.

Kako ublažiti simptome sunčanice

Kada pretjeramo sa boravkom na suncu može se javiti i vrtoglavice, zujanje u šima… Sve su to simptomi koji ukazuju na sunčanicu ili toplotni udar. Doktorica Davidović-Ljumović objašnjava i šta treba raditi u tim situacijama.

“Osobu sa simptomima sunčanice potrebno je što prije smjestiti u rashlađenu i zatamnjenu prostoriju. Potom je postepeno rashlađivati laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom u predjelu potiljka i glave, sve dok se temperatura tijela ne vrati u normalu. Ipak, osobu sa simptomima sunčanice najefikasnije je pokriti mokrim, hladnim čaršavom”, pojašnjava sagovornica. 

U ovoj situaciji, ukoliko je osoba svjesna potrebno je, kaže, unositi tečnost (čaj, sok ili običnu vodu), a alkohol i kafu treba izbjegavati.

„U težim slučajevima, kada dođe do konfuzije, pospanosti ili gubitka svijesti, potrebno je što prije pozvati Zavod za hitnu medicinsku pomoć na broj tel. 124. Tada mi preuzimamo dalju brigu o pacijentu”, poručuje Davidović-Ljumović.