Ušli smo u 2020. godinu, što je prilika da se prisjetimo koliko su se naši životi i cijeli svijet promijenili. Pogled unazad samo 20 godina izaziva vrtoglavicu jer svijet u kojem smo živjeli 1999. i 2000. izgleda kao daleka prošlost, iako su je mnogi od nas doživjeli i preživjeli.

Hrvatski portal Index.hr napravio je kratku retrospektivu promjena koje su svijet „zadesile“ u posljednjih 20 godina.

Drama oko Y2K

Y2K. Ta dva slova i jedan broj su opsjedali stanovništvo naše planete u ovo vrijeme prije dvadeset godina. Danas se čini kao komplikovana stvar kojom je neki trol odlučio da zeza i lakovjerne i neupućene, ali u posljednjim nedjeljama 1999. godine se ozbiljno brinulo da će doći do kraha svega informatičkog, odnosno da će jedan bag izazvati povratak u 1900. godinu jer kompjuterski programi prepoznaju samo dvije zadnje brojke u četiri broja koja čine godinu.

CNN je čak bio objavio listu stvari koje svako treba da učini kako bi se pripremio za Y2K, a na njoj je bilo i to da kući treba imati zalihe hrane i vode za najmanje tri dana. Mediji su procijenili da je potrošeno oko 100 milijardi dolara širom svijeta na nadogradnju softvera kako bi se Y2K izbjegao, a ni danas nije sigurno je li sve to imalo smisla raditi.

Na kraju se pokazalo da kraha nije bilo i da je Y2K bio „napumpana“ prijetnja, a problemi koji su se dogodili bili su minorni i brzo otklonjeni. Svijet se i dalje nalazio u dot.com mjehuru, masovnim investicijama u internetske kompanije od kojih su mnoge doživjele krah samo nekoliko mjeseci kasnije. Ali to nije moglo zaustaviti uspon digitalnog doba.

Ništa od kraja istorije

Godina 1999. je bila zadnja godina decenije “kraja istorije”, kako je to svoevremeno formulisao poznati američki politolog Fransis Fukujama, proglašavajući pobjedu liberalne demokratije nad svim ostalim formama društvenog uređenja. Bilo je to vrijeme relativnog optimizma u cijelom svijetu, ekonomskog rasta i bezbrižnosti u vezi klimatskih promjena, a najveća briga je bila zauzeti stav o tome da li je u redu da američki predsjednik ima odnose sa svojom ljubavnicom u Bijeloj kući ili ipak ne.

Bil Klinton je odrađivao posljednje dane mandata, smatrajući da je bio uspješan predsjednik – s tim su se slagali i mnogi drugi – a skoro niko nije mislio da bi njegove reforme finansijskih regulacija mogle za manje od deset godina da dovedu do kraha Vol Strita i svjetske finansijske krize, od koje se svijet u 2019. nije još do kraja oporavio.

Danas je američki predsjednik Donald Tramp, prema kojem se Klintonov nasljednik Džordž V. Buš – odgovoran za niz katastrofalnih vanjskopolitičkih odluka – čini kao relativno normalan tip.

Vječni Vladimir Putin

U Rusiji je pak vršilac dužnosti predsjednika 31. decembra 1999. postao i ruskoj i svjetskoj javnosti nepoznati Vladimir Putin, bivši agent KGB-a koji je prethodno bio kratkotrajni ruski premijer.

Predsjednik na odlasku Boris Jeljcin, teški alkoholičar, dao je ostavku i svoju poziciju prepustio ambicioznom Putinu koji i dalje vlada Rusijom koja je pod njegovim vođstvom nakon kraha u 1990-ima ponovo doživjela uspon na globalnoj sceni.

Tehnološki napredak

Svijet se kroz istoriju značajno mijenjao u dvije decenije i bilo bi mnogo reći da su se baš od 1999. do 2019., odnosno od 2000. do 2020. dogodile najveće promjene, ali subjektivni osjećaj ljudi koji su sve to proživjeli mnogima govori kao da je 20 godina prošlo u jednom treptaju oka i da je danas sve drugačije nego što je tada bilo.

Mnogo toga i jeste. Godine 1999. muzika se slušala na diskmenu, pa su se masovno kupovali CD-ovi koji su danas relikt iz daleke prošlosti, kao i flopi diskovi.

Uspon masovnog korišćenja mobilnih telefona je tek počinjao, više nijesu bili veličine tek rođene bebe i najveći hit bila je Nokia 3310. Danas Nokia ne igra neku relevantnu ulogu u sektoru kojim je prije 20 godina dominirala.

Filmovi su se snimali na filmskoj traci, a danas se sve više snimaju digitalno. Ipak, najveći hit 1999. godine bio je povratak Džordža Lukasa s Ratovima zvijezda – Epizoda 1: Fantomska prijetnja, filmom koji je sniman digitalno, a ovih dana u kinima igra navodno posljednji dio trostruke trilogije o usponu i padu Skajvolkera, ali najveći hit ove godine su bili Osvetnici: Završnica. Fanovi stripova su postali oni koji diktiraju američku filmsku industriju.

Google je bio tek u povojima

Fotografisalo se fotoaparatima, danas za to služe većinom pametni telefoni preko kojih se i sluša muzika, razmjenjuju poruke, surfuje internetom, gleda serije itd. Za ono što je 1999. trebalo nekoliko uređaja, danas je dovoljan jedan. U knjižarama je najveći hit bila treća knjiga o malom čarobnjaku Hariju Poteru koji je tek bio na putu da postane globalni fenomen, serijal superuspješnih filmova, a i Vatikan ga još nije proglasio sotonizmom.

Za surfovanje internetom se moralo priključiti na liniju fiksne telefonije, a učitavanje stranica je trajalo i nekoliko minuta. Danas bi svako čupao kosu da loading traje i traje kao tada. Većina e-mail adresa je bila na Hotmailu, danas je na Gmailu. Google je pak 1999. bio u drugoj godini postojanja, daleko od toga da postane jedna od najvećih korporacija na svijetu.

Najviša zgrada na svijetu bila je 1999. Petronas Tvin Tavers u malezijskom Kuala Lumpuru (451,9 metara), a danas je to Burj Khalifa u Dubaiju (829,8 metara).

Međutim, možda je najvažnije spomenuti da je 2000. godine i 21 mjesec nakon toga Svjetski trgovački centar u Njujorku stajao na svom mjestu u Menhetnu, čije je rušenje Osama bin Laden planirao iz Avganistana kojim su pak vladali talibani.

Nemoguće je procijeniti koliko je napad na Njujork uticao na tok svjetske istorije u proteklih dvadeset godina; te 1999. činilo se da je izraelsko-palestinski sukob najveća svjetska kriza, danas je to samo fusnota u beskrajnom nizu kriza i ratova na Bliskom istoku.

Uspon Kine

Ne treba ni zaboraviti da se Kina krajem 20. vijeka još oporavljala od masakra na Trgu nebeskog mira u političkom smislu i da je tek uzimala uzlet za svoj nevjerovatni ekonomski uspon koji je obilježio početak ovog vijeka, što je možda najveća geopolitička promjena u protekla dvije decenije.

Klimatske promjene

Ipak, jedna je promjena u proteklih 20 godina najvažnija, a to su klimatske promjene.

Prema studiji objavljenoj ove godine u naučnom časopisu Science Advances, Zemlja je prije 20 godina počela da postaje sve manje zelena, odnosno već dvije decenije se bilježi pad rasta biljaka. Naučnici to smatraju samo jednim od brojnih simptoma klimatskih promjena koje bi mogle ozbiljno ugroziti opstanak ljudske vrste.