Svaki drugi javni funkcioner u Crnoj Gori ne dozvoljava Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) da kontroliše njihove bankovne račune.

Venecijanska komisija (VK) poziva crnogorske vlasti da istraže načine da se tom tijelu omogući pristup informacijama koje posjeduju banke i druge finansijske institucije u svrhu provjere izjava o imovini i prihodima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva.

To se navodi u Hitnom mišljenju na Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, koje je Venecijanska komisija objavila u utorak.

VK traži da se obezbijedi i razvoj odgovarajućih alata informacione tehnologije kako bi se omogućila automatska analiza izvještaja zasnovana na riziku i automatska unakrsna provjera sa drugim bazama podataka.

Po važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, davanje saglasnosti za kontrolu bankovnih računa trenutno je dobrovoljno, ali je iz godine u godinu sve veći broj javnih funkcionera koji ne žele da kontrolorima ASK dozvole provjeru računa koje imaju u finansijskim institucijama.

U prošloj godini je svega 43 odsto javnih funkcionera dozvolilo kontrolu svojih bankovnih računa, 2022. tu saglasnost dalo je njih 47,2 odsto, 2021 – 50,10 odsto, 2020 – 53,5 odsto, 2019 – 57 odsto, 2018 – 60 odsto, a 2017 – 71 odsto.

Među funkcionerima koji ne dozvoljavaju kontrolu računa su i oni koji zauzimaju najznačajnije državne funkcije – predsjednici Vlade i države Milojko Spajić i Jakov Milatović, članovi Vlade Nik Đeljošaj, Filip Ivanović, Janko Odović, Maida Gorčević, Novica Vuković, Andrej Milović, Naida Nišić, Vojislav Šimun, Saša Mujović, Dragan Krapović, Vladimir Joković i Maraš Dukaj. Pristup svojim računima nisu dali ni novoizabrani predsjednici Ustavnog suda, Apelacionog suda i Višeg suda u Podgorici, Snežana Armenko, Mirjana Popović i Zoran Radović, v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, kao i mnogi drugi. Dozvole za kontrolu računa dali su predsjednik i potpredsjednici parlamenta Andrija Mandić, Zdenka Popović i Boris Pejović.

Izraditi poseban zakon o zviždačima

Po ocjeni VK, osim u oblasti uzbunjivača (zviždača), nacrt zakona ostaje u osnovi isti kao Zakon o sprečavanju korupcije koji je trenutno na snazi, uz nekoliko prilagođavanja u tekstu odredbi. U VK smatraju da bi trebalo izraditi sveobuhvatan, samostalni zakon o uzbunjivanju.

VK je u mišljenju na Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, na zahtjev ministra pravde, navela da je taj akt hitno pripremljen kako bi se omogućilo njegovo usvajanje u parlamentu prije nego što Evropska komisija (EK) završi svoj izvještaj o privremenim mjerilima u kontekstu procesa pridruživanja EU.

– Iako Venecijanska komisija razumije razloge hitnosti, izražava žaljenje što ovo nije omogućilo inkluzivniji dijalog i detaljniji proces konsultacija o nacrtu zakona, što bi nesumnjivo koristilo kvalitetu zakona i razjasnilo sve nesporazume o razlozima za neke od amandmana – navodi se u mišljenju VK.

Sugerišu da za sva lica koja rade u javnom sektoru treba da važe opšte obaveze o izbjegavanju sukoba interesa i neprihvatanju poklona u vezi sa vršenjem javne funkcije.

– Što se tiče odredbi o prijavama imovine i prihoda, treba da obuhvataju prava korišćenja imovine, stvarno vlasništvo nad imovinom, pokretnu imovinu iznad određene vrijednosti koja se nalazi u inostranstvu, značajne transakcije i digitalnu imovinu (ili bilu koju drugu imovinu iznad određene vrijednosti) u stavkama koje će biti uključene u izjave o imovini i prihodima javnih funkcionera – smatraju u VK.