Iako se već duži period u Crnoj Gori sa svih relevantnig adresa stalno ponavlja da je budućnost naše države u digitalizaciji i razvoju IT sektora, te da u toj branši nedostaje kvalifikovani kadar, dostupni podaci govore da se na domaćem tržištu i dalje najviše traže radnici u uslužnom sektoru.

Sumirajući oglase na sajtovima koji objavljuju ponude za posao, može se konstatovati da je i dalje najveći broj njih raspisan za pozicije u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, kao i za pozicije u državnoj ili lokalnoj administraciji.

Iako je turistička sezona gotovo prešla zenit i praktično je na zalasku, najveći broj poslodavaca kod nas i dalje traži sezonske radnike, uglavnom konobare, šankere, kuhinjske radnike (šefove kuhinja i pomoćne radnike), sobarice i slično. Nemali broj oglasa raspisan je i za radnike u prodavnicama, poput prodavaca, mesara, izlagača, kasira, magacionera i sličnih pozicija. Među brojnijim oglasima svakako su i oni u kojima se traže radnici u sektoru igara na sreću, odnosno operatera u kladionicama i kazinima. Primjetan je i znatan broj oglasa u kojim se traže zaštitari i vozači raznih kategorija.

Crna Gora već decenijama vodi politiku u kojoj je turizam glavna privredna grana, koja ima najveći udio u punjenju državnog budžeta, ali u poslednjih nekoliko godina i ta grana kuburi sa radnom snagom. Samo ove godine u susret ljetnjoj turističkoj sezoni u više navrata je ukazano da nedostaje čak 5.000 radnika u tom sektoru. Razlog za to je bolja platežna moć poslodavaca u nekim državama regiona, ali i zapadne Evrope. Prosječne zarade turističkih radnika u tim državama veće su i do dva ili tri puta od plata koje nudi ovdašnji poslodavci.

Kao jedan od načina da se nadomjesti nedostatak radne snage u tom sektoru pominjan je „uvoz“ radnika iz Indije, Bangladeša i Nepala, ali se na kraju od toga odustalo. Za tu varijantu se odlučila Hrvatska, u kojoj je više hiljada lica iz tih država našlo zaposlenje u različitim privrednim sektorima. Kao realnije rešenje već godinama figurira uvođenje instituta stalnog sezonskog radnika, što je u više navrata predlagala Privredna komora Crne Gore (PKCG).

– Da bi se ublažio ovaj problem, PKCG je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije „stalni sezonski radnik“. Na ovaj način bi se nezaposlena lica motivisala da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine, u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Sistem osigurava finansijsku podršku i uplatu doprinosa sezoncima i u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu šest mjeseci – objasnili su iz Privredne komore.

Takođe, znatan broj zaposlenih u našoj državi čine oni koji rade u državnim institucijama, zbog čega se iz dijela javnosti, ali i od strane međunarodnih partnera, već godinama sugeriše da se mora raditi na smanjenju broja zaposlenih u javnoj administraciji. Prema poslednjim podacima, u Crnoj Gori u ovom sektoru bilo je zaposleno preko 60.000 ljudi, što i dalje izaziva polemiku, jer mnogi ukazuju da taj trend crnogorsku ekonomiju čini neodrživom.

Kako je „Dan“ ranije pisao, prema podacima Zavoda za zapošljavanje,u Crnoj Gori je trenutno nezaposleno 38.215 lica. Među njima je i 17 doktora nauka, 207 magistara i 19 ljekara.